To je to što me zanima!

Do 2050. izumrijet će 10 posto vrsta, a za 100 godina i čovjek

Stručnjaci koji se bave zaštitom okoliša i održivim razvojem kažu kako je čovječanstvo sve bliže sudbini Uskršnjih otoka, na kojima je došlo do iscrpljivanja resursa i izumiranja života
Vidi originalni članak

Procjenjuje se da će oko 10 posto svih životinjskih i biljnih vrsta do 2050. godine nestati, kažu biolozi sa Sveučilišta Leeds u Velikoj Britaniji. Izumrijet će više od milijun vrsta. Možemo se pozdraviti s nekim vrstama kornjača, nosorozima, slonovima i gotovo svim velikim grabežljivcima, tvrde. To treba zahvaliti globalnom zagrijavanju, s tim da takvo izumiranje vodi do novih valova zagrijavanja i pomalo će utjecati na opstanak ljudske vrste.  

Krčenje šuma, infrastrukturni projekti, preveliki izlov riba, komercijalna poljoprivreda i široka upotreba fosilnih goriva među glavnim su uzrocima značajnog ubrzanja stope izumiranja, koja je danas čak 1000 puta brža od svih takvih događanja u posljednjih 65 milijuna godina.

Samo prekomjerni ribolov mogao bi izbrisati komercijalni ribolov do 2050. godine, jer se morski okoliš više neće moći obnavljati. Nitko ne zna kako će to utjecati na svjetske ekosustave ili ljudsku populaciju.

POČNIMO SADITI... Milijarda hektara novih šuma usporila bi globalno zatopljenje

Tri milijarde ljudi danas ovisi o ribama kao dijelu prehrane, pa prekomjerni izlov ugrožava i opstanak čovječanstva, upozoravaju stručnjaci. 

Sociolog sa Yalea Justin Farrell kaže da korporacije koriste  veliko bogatstvo kako bi u javnosti zataškale neizvjesnost povezanu s  klimatskim promjenama, zbog čega eksploatacija na zemlji samo raste, što, kako kažu autori knjige 'Climate Change, Capitalism and Corporations', može dovesti do njenog velikog iscrpljivanja.

No problem nije samo u iscrpljivanju resursa, nego i u pretjeranom porastu svjetske populacije.

 

Do sredine stoljeća mogla bi se dogoditi eksplozija gradskih stanovnika. To će rezultirati prenapučenošću, većim širenjem zaraznih bolesti i većim opterećenjem vodoopskrbe i zdravstvenog sustava. Trošit će se više fosilnih goriva, što će ubrzati globalno zagrijavanje i bit će više zdravstvenih problema i smrti zbog zagađenja zraka.

NEMA POVRATKA Glad, žeđ i razaranje: Što nam donosi globalno zatopljenje?

Već danas, razina mora raste 25 posto brže nego što je predviđeno devedesetih godina prošlog stoljeća, a većina ljudi na svijetu živi uz obalu ili rijeke. Američka nacionalna uprava za oceane i atmosferu (NOAA) upozorava da će američki obalni gradovi svakodnevno biti meta poplava, s tim da će razina mora kontinuirano rasti.

I dok neka mjesta tako postaju vlažnija, druga će ostajati suha, pa se tako očekuje da će gradovi koji dobivaju vodu iz otopine snijega imati sve manje vode. To uključuje cijeli američki jugozapad, posebno južnu Kaliforniju, državu s najviše stanovnika. 

Dok danas oko 1,1 milijarda ljudi nema pristup vodi, očekuje se da će do 2050. taj broj porasti na 2 milijarde, a nedostatak vode za navodnjavanje usjeva mogao bi dovesti do smanjenja proizvodnje i opskrbe hranom.  Sve su te procjene navele profesora Frenka Fennera iz australskog Nacionalnog sveučilišta da zaključi da će čovječanstvo izumrijeti u roku jednog stoljeća. 

PREVRUĆI GRADOVI Globalno zatopljenje do 2085. bi moglo onemogućiti ljetne OI

Kao primjer toga što će se dogoditi navodi kako je došlo do izumiranja života na Uskršnjim otocima: Nagli porast stanovništva potrošio je resurse na otocima, čineći civilizaciju neodrživom. Fenner ističe kako će u budućnosti biti puno više ratova zbog hrane i vode. 

I evolucijski biolog Jared Diamond usporedio je današnju globalnu situaciju s Uskršnjim otocima i sve je više znanstvenika koji vide tu vezu. Većina njih dio rješenja vidi u promjeni načina upravljanja svjetskim bogatstvom, odnosno u tome da fondovi koji danas drže velike udjele u vlasništvu zemlje i korporacija koje proizvode hranu, prepustimo zadrugama ljudi na određenom prostoru, jer bi ljudi koji na tim područjima žive više vodili računa o ekologiji i održivom razvoju. 

SUMMIT O KLIMI Novi cilj: Globalno zatopljenje smanjiti na manje od 2 stupnja

Uz to, svi ćemo morati mijenjati način na koji živimo te voditi više računa o recikliranju, o tome da jedemo manje mesa i koristimo obnovljive izvore energije. Među ostalim, u vrijeme kad gotovo 800 milijuna ljudi širom svijeta nema siguran obrok, trebamo riješiti problem bacanja viškova hrane u drugim krajevima svijeta, prenosi portal Big Think.

POGLEDAJTE VIDEO SERIJAL 'ZENZACIJA' S IVANOM ŠARIĆEM:

Vaš internet preglednik ne podržava HTML5 video

Idi na 24sata

Komentari 25

  • bolna_istina 18.12.2019.

    Nemoguće, a što će bankari, lihvari i ostalo cvijeće zla čovječanstva?

  • 18.12.2019.

    ako ovako nastavimo nazalost ihoćemo kao i dinosauri, ratovi sve toplije ,,,moramo bit na oprezu

  • Mercedes s klasa 18.12.2019.

    Pa naravno kada imamo homoseksualce koji neznaju da muško i žensko mogu napraviti dijete

Komentiraj...
Vidi sve komentare