- Takozvane prazne kalorije dolaze iz hrane koja je energetski bogata, ali nutritivno ne. Stručni naziv je ‘namirnice niske nutritivne gustoće’. Ta hrana je bogat izvor energije, koja proizlazi iz masti i šećera, a ima neznatan udio vitamina, minerala i vlakana - pojašnjava prof. Jasenka Gajdoš Kljusurić s Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta.
Preporučeni dnevni kalorijski unos za odraslu ženu iznosi oko 2000, a za muškarca 2200 kalorija. One se, ako se ne pazi, vrlo lako nakupe tijekom dana.
- Treba izbjegavati pakirane kolače, kekse i krafne, koji sadrže dodane šećere i čvrste masti. Nadalje, pića poput sportskih, energetskih te voćnih napitaka jer sadrže dodane šećere. Poželjno je izbjegavati i sir, sladoled i druge punomasne mliječne proizvode, koji sadrže dodatne količine masti. Nadalje, na listi nepoželjnih namirnica su tvrdi bomboni i čokoladice te brza hrana poput pizza, burgera, pomfrita, milkshakeova i slično jer često sadrže i dodane šećere i masti - pojasnila je.
Među hranom koja se može jesti kao međuobrok ili zdrava grickalica uvijek su svježe voće i povrće.
- Dobar izbor su svježe ili zamrznuto bobičasto voće, jabuke, naranče, banane, dinje, mrkva, lisnato povrće, brokula. Od cjelovitih žitarica valja birati kruh od cjelovitog pšeničnog zrna, smeđu rižu, tjestenine od cijelog zrna. Što se proteina tiče, dobar izbor su jaja, grah, riba, orašasti plodovi, perad i ostala nemasna mesa. Kod mahunarki prednost imaju grah i leća, a od mliječnih proizvoda dobar su izbor mlijeko s niskim udjelom masti, sirevi i jogurt - savjetuje.
Obilje vlakana pruža osjećaj sitosti, a zbog obilja vitamina i minerala imat ćemo više radnog elana, napominje ona uz pojašnjenje da nas visok udio masti i šećera čini umornima i tad posežemo za novom hranom ili pićem.