To je to što me zanima!

Dobri i loši susjedi: Koje povrće se smije saditi jedno do drugog

Dobri susjedi blitvi su mrkva, niski grah, radič, rotkva i kupusnjače. Grašak sadite gdje god možete jer obogaćuje tlo dušikom. Ne odgovaraju mu luk, češnjak, krumpir, rajčica, poriluk...
Vidi originalni članak

Neke biljke djeluju poticajno jedne na druge, a neke se međusobno ne podnose. Poznavanje tih kombinacija pomoći će vam da bolje osmislite raspored u vrtu.

POGLEDAJTE VIDEO:

Vaš internet preglednik ne podržava HTML5 video

Blitva: Dobri susjedi blitvi su mrkva, niski grah, radič, rotkva i kupusnjače.

Brokula: Sadite je kraj kopra i metvice

Celer: Posadite li ga uz grah, obje biljke rasti će bolje. Odgovara mu i poriluk, rajčice, kupus i cvjetača.

Endivija: Sadite je uz poriluk, visoki grah i kupusnjače

Grašak: Sadite ga gdje god možete jer obogaćuje tlo dušikom. Dobri susjedi su salata u glavicama, koraba, kopar, mrkva, radič, kupusnjače, komorač, tikvice, rotkvice. Ne odgovaraju mu luk, češnjak, krumpir, rajčica, poriluk, visoki grah.

Korabica: Sadite uz šparoge, luk, crni korijen, grašak, kopar, kukuruz, krastavci, matovilac, niski grah, rajčica, metvicu, poriluk, rabarbaru, rotkva, anis, visoki grah i celer. Loš susjed joj je peršin.

DOSTA JE STRESA Riskirala sve: Odrekla se velike plaće i odlučila saditi povrće

Krastavci: Dobri susjedi su luk, češnjak, salata u glavicama, kopar, niski grah, cikla, anis, visoki grah, celer, kupusnjače, komorač, korijander, kim. Loši su krumpir, rajčica, radič i rotkva.

Krumpir: Njegov rast potaknut će hren, korabica, niski grah, bob, metvica, špinat, dragoljub, kim, kadifica. Loši susjedi su grašak, krastavci, rajčica, cikla, celer i suncokret.

Kupusnjače: Dobri susjedi su rana salata, blitva, endivija, salata u glavicama, krumpir, krastavci, matovilac, niski grah, rajčica, rabarbara, radič, rotkva, jagode, visoki grah, celer, pelin, kopar, korijander, kim, metvica. Loši: češnjak, luk, grašak, poriluk, jagoda, gorušica.

VLASTITI VRT Pametno i korisno: Na balkonu posadite špinat, rajčice i kelj

Luk: Sadnja kamilice uz luk poboljšava mu aromu. Sadi se uz mrkvu jer luk odbija mrkvinu, a mrkva lukovu muhu. Ne odgovara mu blizina graha i kupusnjača.

Mrkva: Dobri susjedi su blitva, cikorija, luk, češnjak, crni korijen, grašak, kopar, rajčica, poriluk, radič, rotkva, ružmarin, kadulja, vlasac. Kraj nje ne treba saditi ciklu.

Paprika: Ispod nje odlično uspijeva blitva, salata u glavicama, crvena rotkvica, špinat. Loši susjed je visoki grah

Peršin: Dobri susjedi su matovilac, rajčica, radič, rotkva. Loš: Salata u glavicama

UZGOJITE VRT U KUĆI ILI STANU Evo zašto kućne biljke umiru i kako ih treba saditi i njegovati

Rajčica: Ispod rajčice dobro je posaditi nekoliko sadnica bosiljka jer ta biljka ima zaštitni učinak. Dobri susjedi rajčicama su rana salata, cikorija, češnjak, salata u glavicama, koraba, mrkva, kukuruz, niski grah, špinat, cikla, peršin, metvica, poriluk, radič, rotkva, celer kupusnjače. Loši: grašak, krumpir, krastavci i komorač.

Velika cikla

Bolje raste ako se posadi uz luk, korabicu, bosiljak, grah, salatu, kupus i rajčice. Sadnja uz luk odbija neke insekte i korove. Loši susjedi su joj mrkva, kukuruz, krumpir, poriluk.

Otporne jagode

Borač posađen uz jagodu poboljšava sadržaj hranjiva u tlu. Također sadite uz grmoliki grah, špinat i salatu. Među jagode je dobro posaditi malo luka i češnjaka.

VRTLARSKI TRIKOVI Bambusi uljepšavaju pročelja, no treba paziti gdje ih posaditi

Nahranite tlo

Kod ekološkog uzgoja bilja važno je izbjegavati umjetna gnojiva koja iscrpljuju zemlju umjesto toga se poslužiti prirodnim rješenjima. Pred kraj zime ili u rano proljeće vrijeme je za osnovnu organsku gnojidbu, ako to već niste učinili u jesen. Dodavanjem organske tvari u tlo održava se aktivnost mikroorganizama, odnosno njegova biološka plodnost. Na plodnom tlu bogatom hranjivim tvarima biljke dobivaju dovoljno hrane i zato su jake i zdrave i otpor nije na stresove, kao što su nepovoljni vremenski uvjeti i napadi bolesti i štetnika. Kao organsko gnojivo može poslužiti stajsko, govedsko, gnojivo peradi, gnojnica uz poseban način pripreme, kompost, organsko tvorničko gnojivo.

Zajedničko im je da se svi ti organski sastojci rastvaraju pod utjecajem organizama tla i transformiraju u različite organske tvari smeđe do crne boje, koja se naziva humus, a jedna je od najvažnijih komponenti za zdravo i plodno tlo. Kompostiranje je metoda pretvaranja otpada organskog porijekla u humus i osim što je kvalitetan dodatak tlima, predstavlja najprihvatljiviji način uklanjanja biorazgradivog otpada. Prednost kompostiranja je što se može obavljati tijekom cijele godine, odnosno uvijek kada imate dovoljno materijala. Najjednostavnije ga je obaviti slaganjem organskog otpada na kompostnu hrpu ili u kupovne kompostere. 

Vaš internet preglednik ne podržava HTML5 video

Idi na 24sata

Komentari 1

  • _l_ 13.04.2020.

    gdje ću s marom, pokraj bunike?

Komentiraj...
Vidi sve komentare