Dobri susjedi blitvi su mrkva, niski grah, radič, rotkva i kupusnjače. Grašak sadite gdje god možete jer obogaćuje tlo dušikom. Ne odgovaraju mu luk, češnjak, krumpir, rajčica, poriluk...
TOP SAVJETI
Dobri i loši susjedi: Koje povrće se smije saditi jedno do drugog
Neke biljke djeluju poticajno jedne na druge, a neke se međusobno ne podnose. Poznavanje tih kombinacija pomoći će vam da bolje osmislite raspored u vrtu.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
01:23
Blitva: Dobri susjedi blitvi su mrkva, niski grah, radič, rotkva i kupusnjače.
Brokula: Sadite je kraj kopra i metvice
Celer: Posadite li ga uz grah, obje biljke rasti će bolje. Odgovara mu i poriluk, rajčice, kupus i cvjetača.
Endivija: Sadite je uz poriluk, visoki grah i kupusnjače
Grašak: Sadite ga gdje god možete jer obogaćuje tlo dušikom. Dobri susjedi su salata u glavicama, koraba, kopar, mrkva, radič, kupusnjače, komorač, tikvice, rotkvice. Ne odgovaraju mu luk, češnjak, krumpir, rajčica, poriluk, visoki grah.
Korabica: Sadite uz šparoge, luk, crni korijen, grašak, kopar, kukuruz, krastavci, matovilac, niski grah, rajčica, metvicu, poriluk, rabarbaru, rotkva, anis, visoki grah i celer. Loš susjed joj je peršin.
Krastavci: Dobri susjedi su luk, češnjak, salata u glavicama, kopar, niski grah, cikla, anis, visoki grah, celer, kupusnjače, komorač, korijander, kim. Loši su krumpir, rajčica, radič i rotkva.
Krumpir: Njegov rast potaknut će hren, korabica, niski grah, bob, metvica, špinat, dragoljub, kim, kadifica. Loši susjedi su grašak, krastavci, rajčica, cikla, celer i suncokret.
Kupusnjače: Dobri susjedi su rana salata, blitva, endivija, salata u glavicama, krumpir, krastavci, matovilac, niski grah, rajčica, rabarbara, radič, rotkva, jagode, visoki grah, celer, pelin, kopar, korijander, kim, metvica. Loši: češnjak, luk, grašak, poriluk, jagoda, gorušica.
Luk: Sadnja kamilice uz luk poboljšava mu aromu. Sadi se uz mrkvu jer luk odbija mrkvinu, a mrkva lukovu muhu. Ne odgovara mu blizina graha i kupusnjača.
Mrkva: Dobri susjedi su blitva, cikorija, luk, češnjak, crni korijen, grašak, kopar, rajčica, poriluk, radič, rotkva, ružmarin, kadulja, vlasac. Kraj nje ne treba saditi ciklu.
Paprika: Ispod nje odlično uspijeva blitva, salata u glavicama, crvena rotkvica, špinat. Loši susjed je visoki grah
Peršin: Dobri susjedi su matovilac, rajčica, radič, rotkva. Loš: Salata u glavicama
Rajčica: Ispod rajčice dobro je posaditi nekoliko sadnica bosiljka jer ta biljka ima zaštitni učinak. Dobri susjedi rajčicama su rana salata, cikorija, češnjak, salata u glavicama, koraba, mrkva, kukuruz, niski grah, špinat, cikla, peršin, metvica, poriluk, radič, rotkva, celer kupusnjače. Loši: grašak, krumpir, krastavci i komorač.
Velika cikla
Bolje raste ako se posadi uz luk, korabicu, bosiljak, grah, salatu, kupus i rajčice. Sadnja uz luk odbija neke insekte i korove. Loši susjedi su joj mrkva, kukuruz, krumpir, poriluk.
Otporne jagode
Borač posađen uz jagodu poboljšava sadržaj hranjiva u tlu. Također sadite uz grmoliki grah, špinat i salatu. Među jagode je dobro posaditi malo luka i češnjaka.
Nahranite tlo
Kod ekološkog uzgoja bilja važno je izbjegavati umjetna gnojiva koja iscrpljuju zemlju umjesto toga se poslužiti prirodnim rješenjima. Pred kraj zime ili u rano proljeće vrijeme je za osnovnu organsku gnojidbu, ako to već niste učinili u jesen. Dodavanjem organske tvari u tlo održava se aktivnost mikroorganizama, odnosno njegova biološka plodnost. Na plodnom tlu bogatom hranjivim tvarima biljke dobivaju dovoljno hrane i zato su jake i zdrave i otpor nije na stresove, kao što su nepovoljni vremenski uvjeti i napadi bolesti i štetnika. Kao organsko gnojivo može poslužiti stajsko, govedsko, gnojivo peradi, gnojnica uz poseban način pripreme, kompost, organsko tvorničko gnojivo.
Zajedničko im je da se svi ti organski sastojci rastvaraju pod utjecajem organizama tla i transformiraju u različite organske tvari smeđe do crne boje, koja se naziva humus, a jedna je od najvažnijih komponenti za zdravo i plodno tlo. Kompostiranje je metoda pretvaranja otpada organskog porijekla u humus i osim što je kvalitetan dodatak tlima, predstavlja najprihvatljiviji način uklanjanja biorazgradivog otpada. Prednost kompostiranja je što se može obavljati tijekom cijele godine, odnosno uvijek kada imate dovoljno materijala. Najjednostavnije ga je obaviti slaganjem organskog otpada na kompostnu hrpu ili u kupovne kompostere.
Pokretanje videa...
00:47
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
