Ni za zdrave ljude starije od 35 godina nikakvo ekstremno opterećenje koje duže traje nije dobro i može dovesti do smrtnog ishoda ako čovjek ne prati svoje tijelo, ne shvati znakove koje mu tijelo šalje i ne prekine aktivnosti na vrijeme. Srce često opisujemo kao pumpu, pa sami možete zaključiti što se može dogoditi kad se bilo koja pumpa izloži ekstremnom pritisku koji dugo traje: zatajit će kad više ne može izdržati, kaže ugledni kardiolog prof. dr. sc. prim. Nikša Drinković, osnivač Poliklinike Drinković, komentirajući smrt 54-godišnjeg sudionika triatlonske utrke Plava Laguna Ironman 70.3, koja je proteklog vikenda održana u Poreču.
POGLEDAJTE VIDEO: Dejan Patrčević, hrvatski triatlonac, o naporima koje ljudsko tijelo može izdržati
Oznaka 70.3 označava ukupnu duljinu trke u miljama, odnosno 113 kilometara. Sastoji se od tri uzastopne discipline koje se izvode bez pauze: od plivačke dionice duge 1,9 km, biciklističke utrke duge 90 kilometara te 21,1 kilometar trčanja. U triatlonu je sudjelovalo rekordnih 2200 natjecatelja iz brojnih zemalja, različite dobi, a natjecatelj koji je preminuo došao je iz Slovenije. Pozlilo mu je na plivačkoj dionici, a unatoč brzoj reakciji liječnika, nije mu bilo pomoći.
Kardiolog prof. dr. sc. prim. Nikša Drinković
- Kao što sam rekao, čak i kad zdravo srce izložite velikom ekstremu, moguće je da zataji, posebno kad je riječ o ljudima koji inače ne treniraju redovito i nisu kvalitetno pripremljeni na takve napore, kao i kod ljudi, čak i profesionalnih sportaša, starijih od 35 godina. Najčešći uzrok smrti u ovako ekstremnim situacijama je koronarna bolest, odnosno infarkt, no uzroci mogu biti različiti, kaže sugovornik. Svi ljudi koji se bave profesionalnim sportom ili ovakvim ekstremnim sportskim izazovima trebaju redovito – barem svake dvije godine - prolaziti preventivne preglede, što uključuje i provjeru zdravlja srca – EKG i UZV srca, provjeru laboratorijskih nalaza, provjeru obiteljske anamneze, da se vidi je li nasljedno postoji neka vrsta rizika, dodaje.
- Čak i ako čovjek redovno prolazi preglede, može se dogoditi da se problem ne prepozna, no s pregledom ipak smanjujete rizik. Jedan od najčešćih uzroka komplikacija je hipertrofična kardiomiopatija – bolest srčanog mišića, koju ne možete uvijek prepoznati. Slično je i sa aritmogenom kardiomiopatijom, koja označava propadanja mišićnog tkiva srca, što narušava njegovu funkciju. Tijekom pregleda mi nastojimo vidjeti postoje li simptomi, odnosno isključujemo neke od tih problema, no ako su u početnoj fazi ili atipični, ponekad se čak ni na pregledu ne mogu primijetiti. I kada se čovjek izlaže ekstremnom naporu, mogu biti kobne. Zato bih rekao da svaki čovjek i uz preglede i uz mjere opreza treba biti i sam svoj liječnik – voditi računa o signalima tijela i o tome da na vrijeme reagira ako se osjeća loše – ističe prof. dr. sc. Drinković.
Kad je riječ o mlađim ljudima, posebno profesionalnim sportašima, iznimno je loše, dodaje, što se nerijetko ne vodi računa o virusnim upalama koje su preboljeli, nakon kojih bi si trebali priuštiti odmor od treninga ili sporta.
- Kad sportaš dobije neku takvu upalu, odnosno preboli virozu, često ćete čuti: Evo ga, igra iako se još nije do kraja oporavio. Istodobno, virus koji je harao tijelom može izazvati akutni miokarditis: asimptomatsku upalu srčanog mišića kod koje neće ni osjećati neke ozbiljnije probleme, no ako se izloži čak i srednjem naporu, to može biti okidač za fibrilaciju vertikula, odnosno poremećaja srčanog ritma, koji može biti koban. Zato je preporuka i za mlađe sportaše da pauziraju nakon viroza i bolesti za koje im se čini da im 'ne mogu ništa' – ističe kardiolog Drinković.
Obdukcija trkača koji je preminuo tijekom porečkog triatlona još nije gotova, pa ne možemo prejudicirati što se u tom slučaju dogodilo. No, prof. dr. sc. Drinković naglašava kako svaki čovjek treba biti sam sebi mjera, odnosno pratiti i prepoznati promjene koje se događaju kad je izložen sportskim ili drugim naporima.