Koncept poznat kao 'klub 5 ujutro' — populariziran kroz bestselere i online zajednice — poziva da dan započnete prije većine svijeta, iskoristite mirne jutarnje sate za meditaciju, vježbanje, čitanje ili planiranje te navodno tako postignete više nego ikada prije. Međutim, sve brojniji stručnjaci za san i zdravlje upozoravaju da ova praksa ima svoju cijenu i da u stvarnosti može više štetiti nego koristiti.
POGLEDAJ VIDEO:
Buđenje u 5 ujutro samo po sebi nije problem ako vaše tijelo prirodno prati takav ritam. Međutim, za veliki broj ljudi, osobito one koji su genetski noćne ptice ili imaju kronotip koji nije prilagođen ranom jutru — prisilno buđenje znači sukob s vlastitim biološkim satom.
Stručnjaci za cirkadijalne ritmove objašnjavaju da je naš unutarnji sat u velikoj mjeri određen genetikom i da se ljudi dijele u različite tipove: “ranoranioci”, “noćne ptice” i oni kojima ritam više slijedi prirodno svjetlo i tamu. Kad noćne ptice silom pokušavaju slijediti ritam ranoranilaca, to stvara stanje koje znanstvenici nazivaju socijalnim jet lagom — osjećajem iscrpljenosti i dezorijentacije sličnim onome kod ljudi koji putuju kroz vremenske zone.
Glavna iluzija popularnog trenda leži u uvjerenju da će rani početak dana automatski donijeti veću produktivnost i bolji uspjeh. No mnogi stručnjaci ističu da nije toliko važno kada se budite, nego koliko kvalitetnog sna dobivate. Ako se osoba ustaje u 5 ujutro, ali ide spavati tek duboko u noć — poslije 23:00 ili čak bliže ponoći — vrlo je vjerojatno da spava premalo. Takav kronični manjak sna postupno povećava razinu hormona stresa, remeti metabolizam, potiče veću želju za brzom hranom i šećerom te slabi imunološki sustav.
Konzistentna istraživanja pokazuju da odrasli u prosjeku trebaju 7 do 9 sati sna po noći za optimalno zdravlje. Kad netko skraćuje taj period zbog ranog ustajanja, tijelo počinje akumulirati “dug sna”, što dovodi do smanjene koncentracije, sporijih reakcija i osjećaja umora tijekom dana, čak i ako se to ne osjeća odmah nakon buđenja. Dugoročno, kronična deprivacija sna povezuje se s većim rizicima za kardiovaskularne bolesti, pretilost, depresiju i druge zdravstvene probleme.
Psihološki utjecaji također su značajni. Osobe koje forsiraju rano buđenje često se žale da dan prođu u “magli”, da im je teško ostati fokusiran i da im je raspoloženje nestabilno. Takav umor dovodi do toga da mnogi previše ovise o kofeinu kako bi se “pokrenuli”, a vikendom nadoknađuju san spavanjem duže nego inače — što dodatno remeti ciklus organizma.
Unatoč tome što neki pojedinci doživljavaju pozitivne strane ranog buđenja — uključujući osjećaj mira u tišini jutra ili rituale poput lagane tjelovježbe, meditacije i planiranja dana — stručnjaci naglašavaju da te koristi nisu univerzalne. One često odražavaju bolji san i dobru organizaciju životnih navika, a ne samo buđenje u 5 sati. U konačnici, održavanje dosljednog ritma spavanja, u skladu s individualnim biološkim satom, pokazalo se puno korisnijim za zdravlje i dugoročne performanse od samog forsiranja ranog alarma.