Od trenutka kada uđemo u krevet i zatvorimo oči, u našem tijelu se počinje svašta događati. Izmjenjuju se faze spavanja od vrlo laganih do izuzetno dubokih kada su nam mišići paralizirani, ali mozak je vrlo aktivan.
Moždana aktivnost tijekom spavanja mjeri se elektroencefalografom (EEG), a upravo na osnovu toga stručnjaci su shvatili da spavanje ima pet faza koje se u ciklusima mijenjaju tijekom jedne noći. Metoda kojom se pomoću EEG-a određuje dubina spavanja naziva se - polisomnografija.
Prve tri faze su laganije spavanje, četvrta je nešto dublje, a zadnja REM faza je najdublja faza spavanja koja nastupa 60 do 90 minuta nakon što smo utonuli u san. Četvrta i peta faza najvažnije su za kvalitetan odmor i obnovu našeg tijela.
Faze spavanja i što se događa u našem tijelu
U prvoj fazi laganog sna puno se okrećemo pokušavajući pronaći najsavršeniji položaj za spavanje. Tjelesna temperatura se spušta, aktivnost mozga se smanjuje, a pokreti postaju sve sporiji. Ova faza traje oko 10 minuta i upravo u njoj se mnogi ljudi znaju trgnuti kada počnu tonuti u san i to ih probudi. Neki imaju osjećaj da propadaju pa se trgnu.
U drugoj fazi sna spavamo malo čvršće iako se i dalje radi o laganom snu. U ovoj fazi se pokreti očiju zaustavljaju, a temperatura tijela i dalje pada. Ova faza traje 15-ak minuta.
U trećoj fazi teže nas je probuditi jer spavamo dublje. Ljudi koji se probude usred ove faze mogu se osjećati smušeno i dezorijentirano. U ovoj fazi spavanja dolazi do sve bržeg pokretanja očiju i bržeg rada srca.
U četvrtoj fazi naše tijelo postaje aktivno. Disanje se ubrzava, srce brže rade, tlak je povišen. U ovoj fazi neki ljudi hodaju u snu ili se bude od straha nakon što su nešto ružno sanjali.
U petoj REM fazi spavanja oči se pomiču lijevo-desno jako brzo, po 50 do 60 puta u minuti, a um je usmjeren na ono što sanjamo. Upravo po toj pojavi je ova faza i dobila naziv - Rapid Eye Movements. Srce radi još brže, a krvni tlak je u još malom porastu. Ulaskom u REM fazu spavanja, najdublju od svih, mišići vaših udova postaju posve paralizirani i privremeno je kretanje onemogućeno.
U ovoj fazi spavanja najčešće sanjamo koješta jer je moždana aktivnost najveća. Kako se sve faze ponavljaju tijekom noći u ciklusima, REM faza je tijekom noći kraća, a pred jutro najdulja. Stručnjaci kažu da u ovoj fazi tijekom jedne noći provedemo ukupno oko dva sata ili 25 posto vremena koliko spavamo.
Postoji poremećaj spavanja kod kojeg se paraliza tijela zadrži nakon buđenja u REM fazi. Čovjek se probudi, a ne može se pomaknuti. Radi se o paralizi sna, zastrašujućem stanju koje može trajati od nekoliko sekundi do nekoliko minuta. Oni koji su to proživjeli kažu kako su imali užasne halucinacije, osjećali su ogroman strah kad se to dogodilo i paniku jer se nisu mogli pomaknuti.
Još neke promjene u našim tijelima tijekom spavanja
Otpušta se hormon rasta - HGH hormon, poznatiji kao hormon rasta, odgovoran je za regeneraciju kostiju, mišića i tkiva. Kada spavate, proizvodnja ove tvari aktivira se po cijelom tijelu te doprinosi iscjeljivanju rana i obnavljanju stanica. Dok smo mladi, ovaj hormon potiče rast i ima mnogo drugih učinaka na tijelo.
Grlo se sužava - Tijekom spavanja, mišići koji vaše grlo drže otvorenim dok ste budni, se opuštaju, a veličina grla se smanjuje. Upravo to je jedan od uzroka hrkanja. Iako, postoje i drugi čimbenici koji doprinose proizvodnji tog zvuka, na primjer - nazalna opstrukcija.
Škrgutanje zubima - Taj fenomen se zove bruksizam. To se ne događa svakome, no neki ljudi se znaju buditi s jakom boli u čeljusti upravo zato jer su cijelu noć škrgutali zubima. Bruksizam može imati morfološko podrijetlo - javlja se kao posljedica nepravilnosti u čeljusti.
Ali, katkad pojavljuje i zbog psiholoških razloga jer se neki ljudi na taj način nesvjesno oslobađaju napetosti akumulirane tijekom dana.
Spontano seksualno uzbuđenje - I muškarci i žene znaju doživljavati seksualno uzbuđenje tijekom spavanja, a to se događa radi vrhunca moždane aktivnosti tijekom brzog pokretanja očiju u snu. To znači da vaš mozak treba više kisika, a to vodi bržem protoku krvi kroz tijelo.
Mozak izmišlja priče - Način na koji se formiraju naši snovi ostao je misterij u znanstvenim krugovima. Danas znamo da naš mozak konstruira snove iz naših sjećanja koja su prisutna u svakodnevnom životu te od dubokih podsvjesnih materijala.
Znači, nedavna sjećanja kombiniraju se s informacijama koja smo pohranili zadnjih godina - sjećanjima, traumama, emocijama i osjećajima - i stvaraju se tajanstveni, ponekad apsurdni snovi.
Međutim, još nije moguće utvrditi zašto naš um noću putuje na određena mjesta ili zašto odabire određene uspomene, boje, glasove, prizore ili ljude.
Neki čuju nagle eksplozije - Sindrom 'eksplodirajuće glave' je rijedak fenomen, ali se ipak može pojaviti. Ako vam se to ikada dogodi, osjetit ćete kao da vas je probudila snažna eksplozija, a tada ćete vjerojatno osjetiti velik strah i tjeskobu - iako se u stvarnom, vanjskom svijetu ništa nije dogodilo.
Oni koji su ovo doživjeli kažu da su se osjećali kao da im je 'glava eksplodirala' ili kao da su čuli glasan prasak, poput pucnja. To može imati ozbiljne psihološke posljedice.
Mozak se obnavlja i detoksicira - Istraživači sa Sveučilišta u Rochesteru otkrili su da tijekom spavanja mozak na neki način ispire sav otpad koji se u u njemu sakupljao tijekom dana. Mehanizam koji se aktivira dok spavamo zove se - glimfatični sustav.
Kada se uključi, mozak vam omogućava odbacivanje beskorisnih informacija i akumuliranje stvari koje smatra vitalnima te obnavlja njihove veze.
OVO SU NAJSEKSI ZNAKOVI ZODIJAKA: Mračnim Škorpionima nitko ne može odoljeti, ali oni nisu jedini