Najnoviji globalni podaci ukazuju na dramatičan preokret koji mijenja sve što smo mislili da znamo o sreći i godinama.
POGLEDAJ VIDEO: Sreća
Klasični model krivulje sreće, potvrđen stotinama istraživanja, sugerira da životno zadovoljstvo doseže svoju najnižu točku u kasnim četrdesetima. Studije ekonomista Davida Blanchflowera i Andrewa Oswalda, provedene na stotinama tisuća ljudi u više od 145 zemalja, precizno su locirale ovaj najnižu točku sreće sreće oko 47. ili 48. godine života. Razlozi za to su višestruki i duboko ukorijenjeni u izazovima te životne faze.
Srednje godine često donose teret dvostruke odgovornosti, takozvani 'sendvič efekt', gdje se pojedinci istovremeno brinu o svojoj djeci koja odrastaju i o roditeljima koji stare. To je i razdoblje vrhunca profesionalnog stresa i spoznaje o jazu između mladenačkih ambicija i životne stvarnosti. Podaci također pokazuju da korištenje antidepresiva prati obrnutu krivulju, dostižući vrhunac upravo u srednjim četrdesetima, što dodatno potvrđuje tezu o ovom razdoblju kao emocionalno najizazovnijem.
Mudrost i prihvaćanje u starijoj dobi
Nakon što prođe najniža točka, krivulja sreće kreće uzlaznom putanjom. Istraživanja pokazuju da nakon pedesete godine života razina stresa, brige i ljutnje sustavno opada. Ljudi postaju vještiji u upravljanju vlastitim emocijama, manje se opterećuju društvenim usporedbama i više se usredotočuju na pozitivne uspomene i zahvalnost za ono što imaju.
Jedna njemačka studija otkrila je zanimljive razlike: dok kod muškaraca sreća doista prati jasan U-oblik, kod žena zadovoljstvo raste postupno s godinama. Istraživači su također primijetili da u starijoj dobi vanjski faktori poput narušenog zdravlja ili financijskih briga imaju značajno manji utjecaj na opće zadovoljstvo. Čini se da s godinama razvijamo otpornost i mudrost, a trenutačni užici postaju manje važni za duboki osjećaj ispunjenosti.
Alarmantni trend: Nestaje li poznata krivulja?
Upravo kada se činilo da je U-oblik sreće univerzalan, gotovo poput biološke činjenice, najnoviji podaci počeli su pokazivati zabrinjavajući trend. Prema izvješćima poput 'World Happiness Reporta', lijevi krak slova "U", koji predstavlja sreću mladih, počeo se urušavati, osobito u zapadnim zemljama. Od otprilike 2013. godine, sreća među mladima u dobi od 15 do 24 godine u Sjevernoj Americi i Zapadnoj Europi drastično pada.
Situacija je postala toliko ozbiljna da su u Sjevernoj Americi mladi danas, po prvi put u povijesti mjerenja, manje sretni od starijih osoba. Time nekadašnja U-krivulja u nekim dijelovima svijeta sve više nalikuje na uzlaznu liniju, gdje su najmlađi na dnu, a zadovoljstvo raste s godinama. Ekonomist David Blanchflower s Dartmouth Collegea, jedan od pionira istraživanja, upozorava da se suočavamo s globalnim kolapsom dobrobiti mladih.
- Suočeni smo s globalnom situacijom u kojoj je došlo do kolapsa dobrobiti mladih ljudi, a posebno mladih žena - ističe Blanchflower.
Ovaj trend, isprva maskiran velikim krizama poput pandemije, zapravo se razvija više od desetljeća. Iako su razlozi složeni, mnogi stručnjaci upiru prstom u jedan dominantan faktor: promjenu načina na koji mladi komuniciraju i doživljavaju svijet. Smatraju da vrijeme provedeno na pametnim telefonima i društvenim mrežama zamjenjuje izravne ljudske interakcije ključne za razvoj mozga, dok istovremeno izlaže mlade novim oblicima pritiska i zlostavljanja. Opasnost je, upozorava Blanchflower, da stvorimo izgubljenu generaciju.