Glazba djeluje izravno na mozak i podiže razinu dopamina, neurotransmitera zaslužnog za koncentraciju, opuštanje i osjećaj zadovoljstva. Ona djeluje motivirajuće, a tijekom napornog vježbanja usporava rad srca ako se vježba uz omiljene ritmove.
|
Foto: Fotolia
<font face="tahoma, arial, helvetica, sans-serif"><span style="font-size: 12px;">Za brojne sportaše i rekreativce dobar trening je nezamisliv bez glazbe, a upravo uz nju vrijeme brže prolazi. Ona odvlači pažnju od napora i motivira na veći trud. Kod trčanja, najbolji su brži ritmovi s oko 160 otkucaja u minuti, dok je kod joge i pilatesa savršena glazba s oko 120 udaraca u minuti, potvrdila je 30-godišnja američka studija koja je uključila 74.000 pjesama. </span></font>
|
Foto: Fotolia
Klasična glazba potiče na bolje rezultate i više truda kod tjelovježbe i za razliku od brzih ritmova umiruje srčani ritam, snižava krvni tlak i opušta. Time se produljuje i trajanje treninga, a vježbe su djelotvornije. Relaksirajuća glazba smanjuje razinu hormona stresa kortizola u tijelu, a preporučuje se slušanje Mozarta i Beethovena.
|
Foto: Fotolia
<font face="tahoma, arial, helvetica, sans-serif"><span style="font-size: 12px;">Opuštajuće pjesme s ujednačenim ritmom nisu najbolji odabir za trening zato što djeluju umirujuće, dok techno i pop glazba imaju suprotan efekt. One pojačavaju tempo vježbanja za 10 posto i potiču na bolje rezultate. Što je pjesma živahnija, to se više trudimo, tvrde stručnjaci. Reggae i jazz glazbu se ne preporučuje slušati na treningu zato što ne potiče na rad, već opušta, potvrdilo je istraživanje belgijskog Sveučilišta Ghent. </span></font>
|
Foto: Fotolia
Glazba stimulira otpuštanje dopamina, neurotransmitera zaduženog za osjećaj zadovoljstva, povećava motivaciju i umiruje rad srca što produljuje trajanje treninga