Odavno je poznato da glazba ima utjecaj na mozak; slušanje 'pravih' melodija može izazvati promjene raspoloženja, a onima koji se glazbom služe da se odmaknu od svakodnevnih problema, može čak i poboljšati kvalitetu života. Sve veći broj istraživanja tako pokazuje da utjecaj glazbe na mozak ide dalje od utjecaja na samo raspoloženje, te da glazba dokazano povećava kognitivne sposobnosti.
Istraživanje sa Sveučilišta Stanford pokazalo je tako da glazba ne samo da pomaže u učenju, već kod slušatelja povećava usredotočenost.
"To najbolje vidimo u koncertnom okruženju, kad različiti pojedinci slušaju glazbu s jednakom pažnjom", objasnio je autor studije i izvanredni profesor psihijatrije i nauka o ponašanju, Vinod Menon. Dok slušatelji hvataju i najmanje, suptilne razlike u glazbi, povećava se njihova pažnja prema melodiji i okruženju u kom se nalaze, kaže Menon.
"Prijelazi između glazbenih pokreta nude idealno okruženje za proučavanje promjenjive aktivnosti u mozgu tijekom procesa slušanja glazbe", dalje je objasnio student diplomskih studija neuroznanosti Devarajan Sridharan.
Profesori sa Sveučilišta Johns Hopkins su pak ustanovili kako glazba također može pomoći u zadržavanju naučenih informacija, pa predlažu da se ona pušta u učionicama, kako bi se stvorilo pozitivno iskustvo učenja i poboljšale memorija i pažnje.
"U aktivnom učenju (u kojem svira glazba tijekom učenja nekog novog koncepta) ona stvara zvučni zapis za aktivnost učenja", objasnio je Chris Boyd Brewer u svojoj knjizi Music and Learning (Glazba i učenje), čiji je odlomak objavljen na web stranici sveučilišta:
"Zvučni zapis povećava interes za učenjem i aktivira informacije, a glazba također može utjecati na usredotočenost kod učenja u kojem se rječnik i materijal za čitanje brže apsorbiraju."
Veće uključivanje glazbe u učenje pomaže u koncentraciji i zadržavanju informacija, a razne pjesmice koje se uče u osnovnoj školi omogućavaju učenicima da bolje koriste memoriju dok su u učionici, slažu se profesori, piše portal Mic.com.