To je to što me zanima!

Govor se osjeća, a tužne riječi imaju puno samoglasnika 'o'

Izgovaranje nekih samoglasnika može utjecati na naše raspoloženje - samoglasnik ‘i’ povezan je sa srećom, a ‘o’ priziva tugu. Stoga ne čudi da ljudi zapomažu s 'jao'
Vidi originalni članak

Postoji vrlo čvrsta veza između jezika i emocija, tvrde psiholog prof. Ralf Rummerom i fonetičarka prof. Martine Grice. S timom stručnjaka proveli su eksperiment koji je pokazao da artikulacija pojedinih samoglasnika posebno moćno utječe na naše osjećaje. Vrijedi i obrnuto. 

Primjerice, artikulacija samoglasnika “i” povezana je s pozitivnim osjećajima te je taj samoglasnik čest sastojak mnogih riječi koje upotrebljavamo dok opisujemo neki pozitivan događaj, situaciju ili raspoloženje. Samoglasnik “i” je tako primjerice i sastavni dio planetarno popularnog Facebookova Likea. 

No za razliku od samoglasnika “i”, samoglasnik “o” je mnogo češće prisutan u negativno nabijenim riječima, kao što je primjerice riječ samoća. No vrijedi i obrnuto - kad smo dobro raspoloženi, tvrde istraživači, izgovaramo mnogo više riječi koje sadrže samoglasnik “i”, dok kod lošeg raspoloženja češće baratamo riječima koje sadrže samoglasnik “o”.

Naša ugledna psihologinja Ljubica Uvodić Vranić ističe da su ova nova istraživanja o vezi između jezika i emocija objasnila ono što smo mogli naslutiti čitajući poeziju. Pojašnjava da se pjesnici koriste asonancom – stilskom figurom ponavljanja istih samoglasnika upravo kako bi kod čitatelja ili slušatelja izazvali dodatne emocije.

- Izražavanje tamnog samoglasnika ‘o’ nas rastužuje, dok nas izražavanje veselog i svijetlog ‘i’ razveseljava. Stoga, kad žele izraziti tužnu emociju, pjesnici upotrebljavaju riječi koje sadrže više samoglasnika ‘o’, dok riječi u kojima ima više samoglasnika ‘i’, pa i ‘e’, mnogo bolje izražavaju vedrije emocionalno raspoloženje. Primjerice, ako iz stiha Alekse Šantića ‘I jeca zvono bono, po kršu dršće zvuk’ izdvojimo ‘zvono bono’, pri čemu je bono arhaični izraz za bolno, zasigurno ćete primijetiti kako prisutna četiri samoglasnika moćno na nas djeluju. Za razliku od tog sjetnog stiha, u refrenu poznate dalmatinske pjesme riječ ‘ćiribiribela’ obiluje samoglasnicima ‘i’ koji nas, kao i samoglasnik ‘e’, razveseljavaju - kaže psihologinja Uvodić-Vranić.

Vedro raspoloženje, tvrdi, širi mišiće oko usta te je tada izraz lica sličan kao kad izgovaramo samoglasnik “i”. No vrijedi i suprotno – kad izgovaramo samoglasnik “i”, pa i samoglasnik “e”, osjećamo da smo bolje raspoloženi. S druge strane, izgovaranje samoglasnika “o” skuplja usne i utječe na naše neveselo raspoloženje, pa ne čudi što, kad smo neraspoloženi, često govorimo “oooo”ili zapomažemo “jaooo”.

Prevedemo li osjećaje u riječi, to na mozak ima terapeutski učinak. Verbaliziranje osjećaja znatno smanjuje intenzitet tuge, ljutnje i boli, tvrde psiholozi. Potvrđuje to i činjenica da se nakon razgovora s terapeutom ili prijateljem osjećamo bolje, a isto vrijedi i za pisanje. Stoga, kad je vaš prijatelj tužan ili ljutit, privolite ga da razgovara ili da svoje osjećaje prenese na papir. To će mu omogućiti bolji uvid u problem koji ga mori.

Riječ stručnjaka: psihologinja Ljubica Uvodić-Vranić

Pjevajte ‘Ćiribiribelu’ i osjećat ćete se puno bolje

Možemo li namjernim izgovaranjem nekih riječi i samoglasnika izazvati navalu dobrog ili lošeg raspoloženja?

Kad izgovaramo samoglasnike  - a, e, o, i ili u, upotrebljavamo određene mišiće lica te i sam izraz našeg lica postaje sličan onome koji prati određene emocije. Uzvicima koji se sastoje samo od samoglasnika, kao i onima u kojima ima mnogo samoglasnika, izražavamo svoje emocije. 

No to možemo sagledati i s druge strane te namjernim izgovaranjem samoglasnika i riječi koje ih sadrže možemo svjesno “podebljati” i produbiti određene emocije. I različite vježbe opuštanja mogu sadržavati neku varijantu riječi koje sadrže tzv. vesele samoglasnike. Baš kao što se opuštamo pjevajući primjerice veseli refren “Ćiribiribela“, na opušten i vedar način možemo upotrebljavati i neke riječi koje će oblikovati mišiće našeg lica na isti način kao kad se smijemo i kad smo vedri. 

Upravo će nam to pomoći da pokrenemo emocije koje su u skladu s tim vedrim izrazom lica. Istraživanje veze između jezika i emocija daje novu znanstvenu potvrdu i terapiji smijehom. Ona uključuje smijanje bez nekog posebnog razloga, čime se, i bez lijekova, znatno popravlja raspoloženje, a pluća dobivaju više kisika.

 
Idi na 24sata

Komentari 19

  • irinn 26.08.2014.

    Ooo sudbo kleta, što mi bi kad ovo otvorih!

  • pikzibner 25.08.2014.

    Piši, piši mi, da l još me voliš ti? Piši, piši mi, još ove jeseni Kaži tko, kaži tko ljubi te Tko mi krade te, krade od mene, uzima mi sve?

  • Mthesecond_ It_s ok 25.08.2014.

    Ja sam eeeeeeeee tip :) A mogu potvrditi iz prve ruke ovo što vele za ˝i˝ tip....Kad čujem ˝i˝ tad sam i ja sretan,jer znam da je sretna i osoba sa druge strane :)

Komentiraj...
Vidi sve komentare