Tijekom sezone gripe 2019./2020., koja se još statistički obrađuje, u Hrvatskoj je službeno registrirano oko 60.000 oboljelih od gripe i zasad je prijavljeno 16 umrlih sa gripom, pri čemu se u posljednji nekoliko tjedana bilježi pad broja prijavljenih, što ukazuje da se nalazimo u završnoj fazi epidemije gripe, doznajemo u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.
POGLEDAJTE VIDEO:
Najveći broj oboljelih od gripe u proteklih pet godina bilježi se u sezoni 2017./2018., kad smo imali 64.813 prijavljenih slučajeva, dok je najveći broj umrlih od gripe u tom razdoblju zabilježen u prošloj sezoni (2018./2019.), kad je prijavljeno 107 umrlih.
U HZJZ to sada ne ističu, no tad se neslužbeno moglo čuti da je epidemiologe iznenadila činjenica da je sezonom dominirao virus tipa B, i to Yamagata, koji nije bio obuhvaćen cjepivom za tu sezonu, dok inače dominiraju virusi tipa A. To je, ujedno, i rekordna godina u posljednjih 20-ak, jer je broj prijavljenih smrti od gripe dotad uvijek bio ispod 30 osoba.
- Na broj oboljelih od gripe u pojedinim sezonama utječe imunitet populacije te karakteristike soja virusa influenze koji cirkuliraju u populaciji. Najviša stopa incidencije oboljelih od gripe u posljednjih 5 sezona očekivano bilježi se kod djece predškolske i školske dobi - kažu u odgovoru koji smo dobili od dr. Zvjezdane Lovrić, iz Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti u HZJZ.
Statistika o broju oboljelih pokazuje, također, da je najmanji udio oboljelih među starijima od 65 godina (vrijedi i za starije od 60 godina), kod kojih je procijepljenost i relativno najviša, iako daleko od poželjnog.
Uzmemo li u obzir da bi se od gripe trebale cijepiti osobe starije od 65 godina, te kronični bolesnici, trudnice i djeca kod kojih postoji pad imuniteta, neslužbeno se spominje kako bi bilo optimalno da se u Hrvatskoj u sezoni cijepi i 800.000 do milijun građana. Broj cijepljenih u Hrvatskoj se kreće oko 360.000 osoba, pa je jasno da tu još uvijek imamo prostora za poboljšanja.
No, prema ocjenama epidemiologa, ne bismo trebali biti nezadovoljni, budući da se većina nabavljenog cjepiva koristi upravo za procjepljivanje rizičnih skupina, kod kojih se time ujedno smanjuje i rizik od težih komplikacija gripe.
- U svim sezonama najviše nabavljenog cjepiva upotrijebljeno je za cijepljenje osoba sa 65 i više godina (podaci pokazuju da je to 59%, 67% i 67% od nabavljenog cjepiva), te osoba s kroničnim bolestima (37%, 25% i 26% od nabavljenog cjepiva), ističu u HZJZ. Kažu kako nemaju poseban podatak o tome koliko je djece i mlađih osoba cijepljeno, jer je centralno nabavljeno cjepivo namijenjeno cijepljenju osoba u riziku u koje se ubrajaju i djeca i mladi s indikacijom za cijepljenje protiv gripe, pa se oni vode u kategoriji kronični bolesnici – ističe se u odgovoru.
Posebno dodaju kako se na cijepljenje najviše odaziva skupina građana starijih od 65 godina, te postotak cijepljenih osoba starije životne dobi u općoj populaciji opet raste zadnjih sezona. Kako upravo u toj skupini građana postoji i povećan rizik od komplikacija, to je dobra vijest.
- S obzirom na procjenu broja stanovnika starijih od 65 godina u Hrvatskoj, procjenjujemo da je cijepljeno 34 posto osoba starijih od 65 godina, što je porast cijepnog obuhvata u odnosu na prošlu sezonu, kad je cijepljeno 29 posto osoba iste dobne skupine. Ipak, to je i dalje značajno manje nego prije desetak godina, kad se cijepilo oko 40 posto, te daleko ispod cilja EU i Svjetske zdravstvene organizacije, koji teži postizanju 75-postotnog obuhvata kod osoba te dobi, ističu u HZJZ.
Ipak, neke od tih podataka treba uzeti s dozom rezerve, upozorio je ovih dana predsjednik Zoran Milanović, komentirajući aktualnu situaciju u borbi s korona virusom. Naime, točan broj ljudi koji su umrli od posljedica gripe ne može se utvrditi, niti su podaci iz godine u godinu donekle usporedivi, zbog neusklađene prakse oko prijave broja umrlih.
Smrt kroničnih bolesnika kod kojih je gripa pogoršala stanje osnovne bolesti, najčešće se prijavljuje kao smrt od te bolesti i statistički se ne povezuje s gripom. Zbog toga se neslužbeno procjenjuje da se godišnje i do 500 smrti može povezati s gripom, iako nisu ubrojane u službenu statistiku.
Osim toga, neke brojke upućuju da ima 'prostora' i za dublje analize. Tako Milanović ističe kako smo u siječnju 2017. godine zabilježili neobjašnjiv statistički skok - prema podacima Državnog zavoda za statistiku, tada je umrlo 6441 ljudi, više nego u ijednom mjesecu od 1990. do tada. U odnosu na siječanj 2016. riječ je o 2000 ljudi više, odnosno čak 42 posto više. Iako se i 2017. pisalo o tome, ni do danas nema jasnih odgovora na pitanje što je na to moglo utjecati.
- Tada sam radio neka istraživanja i sjećam se da je taj skok bio u skladu sa skokom koji su zabilježile i mnoge druge europske zemlje, što se povezivalo sa izrazito hladnom zimom te prilično jakom gripom, kaže demograf Ivan Čipin.
Dodaje kako su upravo zimski mjeseci mjeseci kada se najviše umire, što se također tumači hladnim vremenom i gripom, koja je opasna za kronične bolesnike i starije osobe. No, podaci koje imamo nisu dovoljni da bi se to objasnilo time, već su potrebne dublje analize, kaže. To, dodaje, ostavlja i prostora da se ispita nismo li te rekordne godine možda imali i neki virus u zraku, na koji tada nismo obraćali pažnju.
Čipin je i autor studije u kojoj je s grupom suradnika utvrdio u kojim mjesecima se u Hrvatskoj bilježi najveća smrtnost, koja je potvrdila ove pretpostavke: Najveći broj ljudi umire tijekom siječnja i veljače, a u posljednjih 20 godina najviše osoba umrlo je - 12. veljače. Pokazala je to analiza podataka o umrlima u razdoblju od početka 1998. do kraja 2018. godine.
POGLEDAJTE VIDEO s Ivanom Đikićem #ZAJEDNO24SATA: