To je to što me zanima!

Hrana i vježbanje su najbitniji: Pet vitamina za jači imunitet

Kod kupnje dodataka ne tražite najnižu cijenu, ne kupujte dodatke koji su 'razvikani', odnosno zato što su popularni i ne nabavljajte ih s neprovjerenih internetskih stranica
Vidi originalni članak

Nikakve dodatke prehrani ne bismo trebali uzimati na svoju ruku, bez savjeta stručnjaka koji će voditi računa o tome da je ono što uzimamo vrhunske kvalitete i da čini najmanje štete organizmu. S vremenom ćete vidjeti kakva je korist od toga, no iznimno je važno biti siguran u to da od toga ne može biti štete, kaže magistra Mimi Vurdelja, voditeljica Odjela nutricionizma i zdravstvene skrbi vrhunskih sportaša u Hrvatskom olimpijskom odboru, koja je karijeru posvetila proučavanju utjecaja lijekova i dodataka prehrani na organizam i savjetovanju o njihovoj zdravoj primjeni.

POGLEDAJTE VIDEO: Najbolji izvori vitamina B skupine 

Vaš internet preglednik ne podržava HTML5 video

Veliki je izazov to što većina ljudi dodatke najčešće uzima na temelju onoga što su negdje čuli i pročitali o njihovu djelovanju i površnog znanja o simptomima koje imaju. A svatko od nas ima specifične probleme, pa je jasno da neće svima odgovarati dodatak prehrani istog sastava, kaže.

- Drugi je izazov kupovina putem interneta, što nerijetko znači i upitnu kvalitetu, a onda i to što mnogi dodatke biraju prema cijeni. To je nešto što nikad ne bismo trebali raditi jer niska cijena često znači i nižu kvalitetu - upozorava sugovornica.

Dodaje kako je kod nekih vitamina i minerala važno da ih ne uzimamo bez prethodne laboratorijske pretrage ili detaljnog razgovora sa stručnjakom o simptomima, iz čega se može procijeniti što organizmu nedostaje.

- Takav je slučaj prvenstveno s vitaminima topivima u masti, poput A, D, E i K vitamina, jer se u tom slučaju može nagomilati njihov višak u organizmu - ističe sugovornica.

Dodaje kako iz sličnog razloga baš i nije pristalica multivitaminskih dodataka koji sadrže više vitamina i minerala u kombinaciji jer mogu sadržavati i one kojih u organizmu imamo dovoljno i dovesti do neravnoteže.

- No ne treba ih odbaciti u potpunosti kad je riječ o općoj populaciji. Nećemo pogriješiti ako ih koristimo povremeno, u vrijeme kad smo u povećanom stresu i zbog obaveza se možda lošije hranimo te se osjećamo premoreno i bez energije - kaže.

Najčešće ipak - ne pretjerujemo

- Treba uzeti u obzir da su ljudi danas često kontinuirano izloženi stresu, pa se često ne hrane dovoljno kvalitetno. Osim toga, kvaliteta mnogih namirnica zbog načina proizvodnje ili skladištenja danas nije onakva kakvu bismo očekivali - dodaje Ines Buhač, magistra farmacije u mirovini, koja se i dalje aktivno bavi savjetovanjima o zdravoj upotrebi lijekova, dodataka prehrani i biljnih pripravaka.

Zato je, kaže, dobro povremeno posegnuti za dodacima prehrani.

- Osobno nemam dojam da ljudi pretjeruju u njihovu korištenju ili da često griješe u izboru. Realno, većina tih dodataka sadrži doze nutrijenata koje i ne mogu biti jako štetne ako ne prekoračimo preporuke o korištenju. To je posebno stvar s multivitaminima, u kojima te koncentracije nisu visoke. No zbog toga je možda i upitno kakav je njihov učinak - kaže sugovornica.

Nutricionist Roko Marović za čitatelje 24 sata pripremio je pet ključnih vitamina za očuvanje ili jačanje imuniteta: 

Pet ključnih vitamina za jači imunitet

Vitamin A

Manjak tog vitamina relativno je čest ako je prehrana siromašna iznutricama, plavom ribom, žutim i narančastim povrćem te špinatom. Vitamin A važan je u funkciji epitelnih stanica koje su prva linija obrane od patogena, ali i za stvaranje mukoznih slojeva u respiratornom sustavu i crijevima koji također imaju istu ulogu. Nadalje, vitamin A i njegovi metaboliti utječu na regulaciju funkcije imunosnog sustava i njegovih stanica (makrofaga, neutrofila), a niske razine vitamina A povezane su sa slabijom funkcijom imunosnog sustava i većim rizikom od razvoja respiratornih bolesti.

Vitamin C

Snažan antioksidans koji oksidiranjem neutralizira opasne slobodne radikale i "žrtvujući" sebe štiti stanice od oksidacijskog oštećenja. Vitamin C je uključen u brojne reakcije koje su uključene u rad imunosnog sustava, stoga manjak istog uzrokuje neoptimalan rad imunosnog sustava i povećava rizik od pada imuniteta. Treba napomenuti kako pušači, ali i trudnice imaju povećane potrebe za vitaminom C. S obzirom na to da su brojne namirnice izvor vitamina C, osobe koje se u kontinuitetu hrane raznoliko cjelovitim namirnicama u pravilu rijetko kad imaju manjak vitamina C. Najbolji prehrambeni izvori vitamina C su: paprika, kivi, kiseli kupus, brokula, jagode, kelj, citrusi, itd.

Vitamin D

Vitamin D je krucijalan nutrijent u regulaciji i funkciji imunološkog sustava (aktivacija T-stanica), a poznato je da su osobe s niskim razinama vitamina D podložnije infekcijama te ako obole, imaju lošije ishode. Iako je prisutan u plavoj ribi (losos, skuša, haringa, srdele), jajima, gljivama i obogaćenome mlijeku, jako je teško unijeti dovoljne količine vitamina D prehranom. Olakotna je okolnost što ga možemo samostalno stvoriti izlaganjem suncu, osobito preko ljeta. Kritičan je period jeseni i zime, kad zbog smanjenog UV-zračenja i promjene kuta upadnih zraka sunca te smanjene izloženosti kože suncu sposobnost endogene sinteze vitamina D značajno opada te je veliki udio populacije u deficitu. Za taj period se preporučuje provjeriti status vitamina D u krvi te u slučaju nedostatka istog obavezno se suplementirati.

Vitamin E

Manjak vitamina E je rijedak u populaciji, a prisutan je u orašastim plodovima, biljnim uljima, sjemenkama i cjelovitim žitaricama. S vitaminom C sudjeluje u antioksidacijskoj aktivnosti i obrani tijela od slobodnih radikala i oksidacijskog stresa. Preko modulacije razine dušičnog monoksida, vitamin E osnažuje beta stanice i odgovor antitijela na antigene. Istraživanja upućuju na to da suplementacija vitaminom E smanjuje rizik od ponovne suplementacije kod osoba s upalom pluća, kao i generalno rizik da će se ista uopće dogoditi.

 

Cink

Deficijencija cinka je globalni problem, učestala je u zapadnim zemljama i povezana je s većim rizikom od virusnih infekcija. Cink je važan za održavanje kože i integriteta mukozne membrane, također esencijalan je za rast i dijeljenje stanica imuniteta, ali i za aktivaciju T-limfocita. Kofaktor je u 750 cink-finger transkripcijskih faktora i kofaktor u 200 enzima uključenih u antioksidacijske procese. Prema zadnjim znanstvenim istraživanjima niske razine cinka su u korelaciji s većim rizikom od upale pluća kod starijih osoba i dvostruko većim rizikom od smrti od upale pluća u odnosu na adekvatan status cinka u tijelu. Korisna spoznaja za sve jest da suplementacija cinkom u trenutku prehlade ili viroze može smanjiti vrijeme trajanja bolesti. Namirnice najbogatije cinkom su crveno meso i iznutrice.

Idi na 24sata

Komentari 0

Komentiraj...
Vidi sve komentare