Tijekom zime prosječni se čovjek udeblja dva kilograma, pokazalo je istraživanje objavljeno u časopisu New England Journal of Medicine. Osim nedostatka tjelovježbe, za to je kriva i hrana koja sadrži mnogo šećera, soli i masti.

- Pojedine vrste hrane mogu dovesti do ponašanja koje podsjeća na ovisničko - kaže nutricionistica Jasna Čerić i nastavlja: 

- Čokolada ima nekoliko stotina aktivnih supstanci, od kojih neke djeluju kao blagi antidepresivi i živčani stimulansi. No da bismo postali ovisni, trebali bismo pojesti nekoliko kilograma čokolade na dan. Drugim riječima, “navučemo” se na čokoladu zbog toga što se osjećamo bolje, što je posljedica lako topivih masti i šećera u čokoladi. 

- Upravo su te masti i šećeri one tvari koje dovode do ovisničkog ponašanja. Masna, slatka, ali i slana hrana privlačnog nam je okusa, a problem nastaje kad ne znamo reći ‘dosta’. Kao da je naš mozak previše zaokupljen uživanjem u okusima da bi nam javio kako ono što jedemo nije dobro za nas - objašnjava Jasna Čerić i dodaje: 

- Unos velike količine šećera, tj. jednostavnih i brzo razgradivih ugljikohidrata, dovodi do brojnih biokemijskih reakcija u našem organizmu. Nagli porast šećera u krvi uzrokuje pojačano lučenje inzulina koji želi vratiti šećer u normalu i tjera ga u masno tkivo, a trenutačna posljedica ovoga naglog pada šećera u krvi je osjećaj gladi, zbog čega jedemo ponovno.

Čips je krcat solju i mastima 

Vrećica od 100 g čipsa sadrži 557 kalorija. Čipsevi su krcati masnoćama i solju, a sadrže i skrivene šećere. Pokušajte ih zamijeniti domaćim grickalicama u kojima možete kontrolirati količinu soli i masti - to mogu biti kokice ili čipsevi od bundeve ispečeni u pećnici.

U kremastoj kavi ima 457 kalorija

Tijekom zimskih dana pijemo više toplih napitaka te i više šalica pjenušave kave. Vrući napici s mlijekom ili šlagom potiču gomilanje masnih naslaga. Takvi napici imaju oko 457 kalorija pa umjesto kalorične krem-verzije, pijte običnu crnu kavu (200 kalorija) ili se ugrijte šalicom zelenog čaja.

Kekse sakrijte što dalje

Keksi sadrže sva tri sastojka koja izazivaju ovisnost - šećer, mast i skrivene soli. Budući da dovode u napast i teško ih je prestati jesti, najbolje ih je sakriti od pogleda.

Tamna strana čokolade

Ovisnost o čokoladi vrlo je slična onoj o drogama. Srećom, ne morate je se posve odreći - birajte tamnu čokoladu koja sadrži barem 70 posto kakaa. Pojedite samo nekoliko kockica ili je rastopite i prelijte preko voća za zdravi desert.

10 namirnica koje izazivaju ovisnost

• Sladoled - izaziva najveću ovisnost
• Slatkiši - bomboni, lizalice i neke vrste žvaka
• Pomfrit - sadrži gomilu soli i nezdravih masti
• Čokolada - potiče dobro raspoloženje
• Keksi - već pogled na kekse djeluje na mozak
• Čips - osim masti i soli sadrži i skrivene šećere
• Kolači - kremasti kolači i torte stvaraju ovisnost
• Tjestenina - bogata je škrobom, a umaci za tjesteninu često imaju previše šećera, soli i masnoća
• Krafne - načinjene od bijelog brašna, također su krcate šećerom i skrivenim solima
• Bijeli kruh - nakon njega čovjek brzo opet ogladni

Uz ribu i grah do bolje volje

Masnoj, slatkoj i slanoj hrani vraćamo se zbog prezasićenosti okusnih receptora na jeziku pa nam hrana blagog okusa postaje neukusna, ističe nutricionistica Jasna Čerić.

- Uravnotežena i umjerena prehrana te zdrav način života bit će rješenje za ovaj problem - kaže Jasna Čerić i dodaje: 

- Namirnice bogate prehrambenim vlaknima, poput cjelovitih žitarica, sporije otpuštaju šećer u krv, pa su i napadaji gladi rjeđi. 

Namirnice koje su dobar izvor triptofana, aminokiseline iz koje prirodno nastaje hormon sreće, sojino su i kravlje mlijeko, sjemenke suncokreta, grah, grašak, riba te puretina. Poželjno je redovito jesti lanene sjemenke i ulje te ribu jer su to namirnice bogate omega-3 masnim kiselinama te važne za regulaciju bezvoljnosti i depresije - objašnjava Jasna Čerić.

Ovisnici uvijek traže još hrane

Slatka, slana i masna hrana stvara osjećaj zadovoljstva i smirenosti. No taj efekt traje kratko pa ćemo ga možda željeti brzo vratiti. Kako bismo se osjećali dobro, možemo se početi prejedati, što može dovesti do poremećaja u težini, objašnjava Jasna Čerić. 

U pomfritu su svi loši sastojici

Pomfrit se dobiva od krumpira bogatog škrobom koji se prži u dubokom ulju, a potom obilno posoli. Kupovni pomfrit također sadrži kancerogene tvari. Ljubitelji krumpira hranit će se zdravije ako krumpir ispeku u pećnici, bez previše ulja. Stavite više začina, a manje soli.

Slatkiši stvaraju male ovisnike

Bomboni i drugi industrijski proizvedeni slatkiši osobito su opasni jer šarenim bojama mame djecu - tako se stvaraju loše prehrambene navike kojih se poslije teško riješiti. Istraživanja pokazuju i da žene koje jedu mnogo slatkiša u trudnoći rađaju djecu skloniju ovisnosti o slatkom.

Što pojesti za doručak?

• Bijelo pecivo s mliječnim namazom i paštetom obrok je nakon kojeg ćete brzo ostati gladni
• Uz jelo pijte samo vodu, a ne industrijske sokove sa šećerom
• Pečena jaja trebalo bi kombinirati sa salatom od povrća, a ne prženom slaninom
• Kupovne žitne pahuljice imaju skrivene šećere i soli - uzmite zobene pahuljice i suho voće 

Napasti iz pekarnice

Pekarski proizvodi, kojima najčešće počinjemo dan, krcati su kalorijama. Tako u 100 grama krafne, bez dodataka poput preljeva od čokolade ili vanilije, ima 430 kalorija, a u 100 grama lisnatog tijesta čak 520. Sve te namirnice krcate su solju, masnoćama i rafiniranim šećerom.

Birajte čvršći i tamniji kruh

Bijeli kruh pravi se od brašna kojem su oduzeti svi hranjivi sastojici, a okus se nadomještava šećerom i solju. Nažalost, ni tamnija boja kruha nije znak da je on napravljen od integralnog, a ne obojenog brašna. Stoga kupujte kruh koji ima čvršću strukturu.

'Al dente' je zdravije

Talijanske porcije tjestenine mogu stati u šalicu za čaj - sve više od toga previše je. Tjesteninu treba skuhati malo tvrđe (“al dente”) jer tad ima niži glikemijski indeks, odnosno čovjek nakon nje dulje ostaje sit. Pazite da umaci koje dodajete tjestenini ne budu slani i masni. 

Slatkiši ubijaju užitak

Industrijske slatke namirnice poput sladoleda, kolača i bombona imaju intenzivan okus koji stvara ovisnost i umanjuje užitak u prirodnim slatkišima poput voća. Zbog toga sladokusci zapravo uživaju manje, a ne više jer im je za zadovoljavanje žudnje potrebno sve više slatke hrane.