Hripavac nije opasan za odrasle, no ako postoji sumnja u to da su bili u kontaktu s oboljelim, veliki je rizik od toga da su potencijalni širitelji virusa, pa je moguće da liječnik obiteljske medicine članovima obitelji oboljelog prepiše antibiotik i preporuči izolaciju, odnosno bolovanje dok ne popiju terapiju. No svaki slučaj procjenjujemo pojedinačno, ovisno o tome jesu li ti ljudi inače u kontaktu s djecom ili trudnicama koje bi mogli zaraziti. Ako nije tako, takva terapija možda neće biti potrebna, naravno, uz preporuku pacijentu da izbjegava kontakte s malom djecom i trudnicama, odgovara dr. med. Dragan Soldo, obiteljski liječnik iz Doma zdravlja u Novom Zagrebu na pitanje o slučaju za koji smo čuli ovih dana.
POGLEDAJTE VIDEO: kada dugotrajan kašalj treba shvatiti ozbiljno?
- Sve je počelo s kašljem koji nikako ne prestaje. Prva pomisao nam je bila da je riječ o novoj 'turi' korone jer je dio članova obitelji nedavno opet bio zaražen tim virusom. No test na koronu kod nećakinje pokazao je negativan nalaz, pa su se roditelji ipak javili obiteljskoj liječnici. Poslala ju je na testiranje za hripavac i rekla da će, ako bude pozitivna, cijela obitelj trebati na kuru sumameda, kao mjeru prevencije. Kako nas je u kućanstvu sedmero, to znači i da bismo svi trebali piti antibiotik - ispričao nam je čitatelj koji je želio ostati anoniman.
- Riječ je o visokozaraznoj bolesti koja se lako prenosi kapljičnim putem, pa se zaraziti može svatko tko je bio u neposrednoj blizini oboljelog. Najčešće obolijeva novorođenčad, odnosno djeca do godinu dana koja još nemaju razvijen vlastiti imunitet, posebno dok još nisu cijepljena. Eventualna zaštita može biti cijepljenje trudnice u trećem tromjesečju trudnoće i u tom slučaju imunitet će posredno biti prenijet na dijete, odnosno cijepljenje po protokolu cijepljenja za djecu. Kako imunitet stečen cjepivom s godinama počinje opadati, češće obolijevaju i djeca predškolske i školske dobi, a mogu se zaraziti i odrasli. No kod starije djece i odraslih simptomi najčešće nisu tako neugodni kao kod novorođenčadi, koja se noćima mogu gušiti od kašlja. Vrlo je iscrpljujuće, jer čak i kad započne terapija antibioticima, oporavak može trajati i dva do tri tjedna - kaže pedijatar, prof. dr. sc. Milivoj Jovančević.
Kod djece u školskoj dobi može se javiti kašalj, pa i kod odraslih, no bolest može imati i netipične simptome i proći neprepoznata, dodaje. No i oni bez simptoma su širitelji zaraze.
- Prema protokolu koji su obiteljski liječnici dobili iz Ministarstva zdravstva još 30. listopada, preporučeno je da se u svim slučajevima kad postoji rizik od prenošenja zaraze na djecu ili trudnice, i članovima obitelji prepišu antibiotici te odredi bolovanje, neovisno o tome jesu li cijepljeni ili ne, potvrdila nam je i obiteljska liječnica iz Doma zdravlja u Kutini - dr. med. Tanja Pekez.
Antibiotik ima smisla prepisati ako od trenutka kontakta s oboljelim nije proteklo više od 21 dan, kad prestaje opasnost od širenja zaraze. U preporukama stoji i da bi djecu koja ranije nisu bili cijepljena nakon što prebole trebalo cijepiti radi zaštite od nove infekcije, a to se preporučuje i odraslima.
Među dječjim bolestima koje mogu biti vrlo opasne za odrasle su i vodene kozice te ospice, posebno ako netko nije cijepljen u dječjoj dobi, ističe prof. dr. sc. Jovančević.
- Postoji preporuka za cijepljenje imunokompromitiranih odraslih osoba koje iz nekog razloga nisu cijepljene protiv tih dječjih bolesti na vrijeme. Tako, na primjer, upravo završavam docjepljivanje pacijenta koji zbog bolesti nije bio cijepljen, nego to radimo sad, nakon što je završio liječenje presađivanjem koštane srži - navodi primjer dr. Tanja Pekez.
S druge strane, peta i šesta dječja bolest te osip poznat kao 'stopalo, šaka, usta' nisu toliko zarazni i nisu opasni za odrasle osobe, kaže pedijatar Jovančević.
Kad je u pitanju peta bolest, većina odraslih tijekom života bila je u kontaktu s virusom i stekla imunitet, slično kao i kod šeste bolesti, koja se uglavnom i ne prenosi s odraslih na djecu.