Medicinski stručnjaci u Australiji kažu da su uspjeli otkriti novi, iznimno rijedak tip blizanaca koji nastaje od jedne jajne stanice i dva spermija. Tvrde da u Brisbaneu žive brat i sestra stari četiri i pol godine koji su na svijet došli upravo zahvaljujući toj kombinaciji.
Isprva su pogrešno pretpostavljali kako je riječ o identičnim blizancima jer je rani ultrazvuk tijekom trudnoće pokazao da djeca dijele posteljicu. No na kontroli osam tjedana poslije pokazalo se kako je jedan fetus dječak, a drugi djevojčica. Ta je kombinacija kod identičnih blizanaca nemoguća, tvrde znanstvenici, pa su upravo tada shvatili da je riječ o posebnom slučaju.
Istaknuli su kako je jajna stanica oplođena sa dva spermija vrlo rijetka kod prirodnog začeća, no moguća je kod potpomognute oplodnje. Kažu kako se nakon oplodnje stvaraju tri embrija, no samo dva imaju dovoljno DNK jajne stanice i DNK spermija da prežive, dok treći embrij koji ima samo DNK spermija propada.
Blizanci, dječak i djevojčica, imaju 100 posto majčine DNK, dok nose samo 78 posto očeve DNK. Zbog takve kombinacije liječnici su strahovali da su djeca podložnija karcinomu reproduktivnih organa.
- Pokazalo se samo da je curica imala nekih promjena na jajnicima pa su joj ih odstranili. Dječakove testise i dalje pratimo ultrazvukom. Djevojčica je čak imala krvni ugrušak u žilama na ruci, no pokazalo se da to nema veze sa njezinim dolaskom na svijet.
Inače, blizanci su prekrasna i vesela djeca - zaključio je dr. Michael Gabbett čiji je tim vodio trudnoću i kasnija genetska ispitivanja djece. Znanstvenici su zabilježili samo još jedan takav slučaj trudnoće u 2007. godini, a primijetili su ga jer se jedno od djece rodilo sa obilježjima oba spola. Nova studija objavljena u znanstvenom časopisu New England Journal of Medicine sugerira kako su takvi slučajevi iznimno rijetki, a s tim se slaže i domaći stručnjak za potpomognutu oplodnu prof.dr. Velimir Šimunić.
- U prirodi je takva mogućnost zaista rijetka jer jajna stanica u svom ustroju ima obranu od polispermalne oplodnje. To znači da se u trenutku kad jajnu stanicu oplodi spermij, ona stvara zaštitni štit zbog kojeg niti jedan drugi spermij ne može ući. Polispermalna oplodnja je češće moguća kod izvantjelesne oplodnje kad jajna stanica nije optimalne zrelosti ni kvalitete, pa onda mogu imati takav početni rezultat i više embrija sa genetskim materijalom spermija, no oni se eliminiraju selekcijom jer su kromosomski abnormalni - pojasnio je prof.dr. Šimunić.
Generalno gledano, u trećini slučajeva blizanačkih trudnoća oplođeno je samo jedno jajašce koje se poslije razvija u dvije odvojene stanice, a svaka stanica izrasta u pojedinačni fetus pa nastaju jednojajčani blizanci. U preostale dvije trećine slučajeva prilikom ovulacije dolazi do otpuštanja dvaju jajašaca koja oplođuju dva spermija pa se rađaju dvojajčani blizanci.
- Slučaj blizanaca iz Brisbanea dokazuje kako postoji i treći način nastanka blizanaca koji nisu ni jednojajčani ni dvojajčani. Riječ je o nečemu između - kazao je dr. Michael Terrence sa sveučilišta u Brisbaneu.
Svaki spermij sadrži i stanice očeve DNK, ali taj sadržaj nije identičan u svakom spermiju. To je zato što se svaki muškarac sastoji od različite kombinacije genetskog materijala svojih roditelja, i svaki put drugačija kombinacija tih gena odlazi u spermu. Tako, primjerice, neki spermiji nose kromosom Y zbog kojeg će se embrij razviti u dječaka, dok drugi nose kromosom X zbog kojih će embrij postati djevojčica. Kako bi dokazali da riječ o rijektom slučaju, članovi tima dr Gabbetta istraživali su podatke o 968 blizanaca i njihovih roditelja. Nisu pronašli niti jedan uzorak koji bi odgovarao blizancima iz Brisbanea.
IMAMO SE ČIME POHVALITI: Francuzi prvi po veličini 'alatke' u Europi, a gdje su Hrvati?