Jedan od ranijih simptoma Parkinsonove bolesti je upravo promjena u izgledu rukopisa koji postaje sitan i stisnut.
- Sićušni rukopis, poznat i kao mikrografija, često je jedan od ranih simptoma bolesti. Iznenadna promjena u sitan rukopis zna biti signal da osoba počinje teško kontrolirati kretanje ruke. Naime, ova bolest utječe na mozak na način koji može dovesti do toga da su pokreti sporiji i manji od normalnih - kaže dr. James Beck, glavni znanstveni direktor Parkinsonove zaklade 'Best Life'.
- Postoji mnoštvo vježbi koje pomažu učiniti pisanje jasnijim za čitanje. Parkinsonova zaklada predlaže vježbanje većeg rukopisa na jednom listu papira svaki dan, korištenje papira s ocrtanim linija, pravljenje češćih pauza i uspravno sjedenje za stolom. Sve su to male stvari koje bi mogle pomoći kod mikrografije - dodao je, a prenosi msn.com.
Postoje i mnogi drugi znakovi ove bolesti
- Drhtanje je jedan od prvih simptoma, karakteristično po tome da je prisutno u mirovanju, smanjuje se u pokretu, nestaje u snu, a pojačava se pri emocionalnim uzbuđenjima i naporima. Ostali simptomi uključuju: ukočenost tijela, ukočenost mišića lica, usporenost pokreta, poremećaj ravnoteže i vrtoglavicu. Držanje postaje pogrbljeno. Bolesnicima je teško započeti hodati, a teškoće su izražene kod okretanja i zaustavljanja; hod postaje nesiguran, a koraci sitni. Mnogi imaju teškoće kod gutanja, pa dolazi do aspiracije hrane, teškoća kod govora i disanja. Kod bolesnika s Parkinsonovom bolesti često dolazi do razvoja depresije i demencije - objasnili su u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ).
POGLEDAJTE VIDEO o blagodatima pisanja dnevnika:
- Ranim započinjanjem liječenja i dobrim odgovorom pacijenta na liječenje uspijeva se bolest držati pod kontrolom dugi niz godina i pacijentima omogućiti zadovoljavajuće funkcioniranje. U liječenju se koriste lijekovi, a u uznapredovalom stadiju bolesti provodi se i kirurška terapija. S obzirom na složenost bolesti, bolesnicima je neophodan multidisciplinaran pristup u liječenju koji uključuje neurologe, liječnike obiteljske ili opće medicine, psihologe, psihijatre, fizijatre, fizioterapeute, socijalne radnike i ostale struke - dodali su.
Prema nekim procjenama, u Hrvatskoj od Parkinsonove bolesti boluje više od 15.000 ljudi, a bolest je češća nakon 60. godine života.
- Procjenjuje se da u svijetu od Parkinsonove bolesti boluje oko 7 milijuna ljudi. Učestalost obolijevanja je češća nakon 60. godine života. Ovaj će se veliki javnozdravstveni problem povećavati zbog starenja populacije i produženja životnog vijeka. U Hrvatskoj je 2016. godine zbog Parkinsonove bolesti umrlo 372 osoba, od toga 200 osoba muškog spola, a 172 osoba ženskog spola - napominju u HZJZ-u.