Želite pametno dijete? Zaboravite na instrukcije i strane jezike. Jahanje će učiniti za njihovu inteligenciju puno više.
Znanstvenici s tokijskog poljoprivrednog fakulteta otkrili su da vibracije koje proizvode konji tijekom jahanja aktiviraju simpatički živčani sustav u mozgu.
- To znači da se kognitivne sposobnosti djeteta mogu uvelike unaprijediti dok je dijete u sedlu - piše britanski Independent.
Japanski znanstvenici su ovu pretpostavku potvrdili testovima koje su dali djeci prije i nakon jahanja. Rješavali su testove jednostavnih reakcija te matematičke testove.
Studija je objavljena u časopisu Frontiers in Public Health, a pokazala je da su djeca nakon jahanja bila znatno uspješnija u izvedbi bihevioralnih zadataka. Razlika je bila nešto manja u matematici, ali znanstvenici vjeruju da je to zbog toga jer su zadaci bili prejednostavni.
Na osnovu toga, stručnjaci su zaključili kako jahanje može unaprijediti kognitivne sposobnosti koje vode boljoj memoriji, unapređuje učenje i sposobnost rješavanja različitih problema.
- Važna karakteristika konjskog hoda je da on proizvodi trodimenzionalne akceleracije, što stimulira simpatički živčani sustav. Način na koji se konj giba omogućuje ljudskom tijelu motoričke i senzorne informacije - objasnio je profesor Mitsuaki Ohta.
Studija je provedena na 34 dječaka i 72 djevojčice u dobi od 10 do 12 godina. Bili su podijeljeni u tri grupe - jedna je jahala, druga se odmarala, a treća je hodala, nakon čega su rješavali testove.
Jahanje je odavno priznato da ima terapeutsko djelovanje na ljude, i to na više od jednog načina. Jedna minuta na konju jednako je kao da ste napravili 90 koraka. Dok čovjek jaše, rade mu svi mišići, vježba ravnotežu, dobiva na fleksibilnosti, a osim što je dobro za držanje, probavu i kondiciju, odlično je i za naš um. Oslobađa od stresa i iscjeljuje.
Konji pomažu u rehabilitaciji
Konji se koriste i u rehabilitaciji djece s cerebralnom paralizom, ADHD-om i poteškoćama u razvoju. Primjena u terapijske i rehabilitacijske svrhe stara je četiri stoljeća. Pamti se podvig Dankinje Liz Hartel, koja je na Olimpijadi u Helsinkiju 1952. osvojila srebro za dresuru, iako je imala dječju paralizu.