U posljednjih su osam godina u više različitih studija stručnjaci otkrili da mediteranska prehrana može pomoći u borbi protiv depresije. Mediteranska se prehrana inače uvelike bazira na voću, povrću, maslinovom ulju, žitaricama, orašastim plodovima i ribi, a manje na mesu i na mliječnim proizvodima.
Promatranje veze između hrane i raspoloženja, kažu znanstvenici, nikad nije jednostavno jer se uz jedno i uz drugo veže više faktora zbog kojih rezultati mogu biti manje precizni, a oni su se skoncentrirali na dvije tvrdnje koje su htjeli dokazati. One kažu:
1. Pojedinci koji pate od depresije mogu zbog nje početi manje jesti, te mogu imati manjak motivacije da brinu o sebi.
2. Pojedinci koji sebe općenito smatraju sretnima skloniji su ponašanjima koja idu uz zdravi stil života, poput npr. izbjegavanja konzumiranja alkohola, koji sam po pogoršava depresiju.
Pretpostavlja se da jedenje loše hrane, npr. slatke i prerađene hrane, povećava vjerojatnost za depresiju, pa je takvu hranu neophodno izbaciti iz plana prehrane, zaključuju znanstvenici, ali napominju i kako prehrana bazirana na voću i povrću ne treba nužno biti i najzdravija.
Tako je profesor metaboličke medicine sa Sveučilišta u Glasgowu Naveed Sattar sve one koji svoju prehranu zbog mentalnog zdravlja žele bazirati na biljkama upozorio da bi, premda je jesti biljke dobro iz više razloga, benefiti nekih biljnih vrsta još nisu dovoljno istraženi, kao ni njihov utjecaj na čovjekovo mentalno zdravlje.
Zato se, rekao je Sattar, mora provesti još mnogo istraživanja o samim biljkama, a onda i o njihovom utjecaju na mentalno zdravlje, prije nego ih proglasimo dobrima za depresiju.
Štoviše, on kaže i kako se upotreba namirnica koje drastično utječu na raspoloženje - kao što su šećer, kofein i alkohol - mora drastično smanjiti da bi nam se poboljšalo raspoloženje, ali i podigao nivo energije.
Osim što ima pozitivne učinke na mentalno zdravlje, istraživanja su pokazala kako tradicionalna mediteranska prehrana može i smanjiti rizik od razvoja srčanih bolesti, vjerojatnost za dijabetes tipa II, šanse za visoki krvni tlak i visoki kolesterol.
Osim navedenog, znanstvenici su dokazali i kako pojedinci koji se hrane isključio mediteranskom prehranom dulje žive, a manja je vjerojatnost i da će ikad imati višak kilograma.
Uobičajena se mediteranska prehrana sastoji od voća, povrća, grahorica i proizvoda žitarica poput integralnog kruha, smeđe riže i tjestenine. Nadalje uključuje veće količine ribe, bijelo meso i nešto mliječnih proizvoda. Kombinacija svih tih namirnica svakako ima zdravstvene koristi, no važno je napomenuti kako treba paziti i na zastupljenost zdravih masti u prehrani.
POGLEDAJTE VIDEO SERIJAL 'ZENZANCIJA' S IVANOM ŠARIĆEM: