Hrvati po količini ispijene kave i nisu toliko visoko na europskoj ljestvici, kako bismo očekivali obzirom koliko vremena provedu sjedeći po kafićima. Najviše ovog toplog napitka godišnje popiju u Finskoj, iza njih su Nizozemci pa Šveđani... Hrvati su na 20. mjestu.
Finci ispiju 4 kave na dan, a Hrvati šalicu i pol. U prosjeku se računa 7 grama po šalici kave. Godišnja potrošnja kave u Hrvatskoj po stanovniku je 4,15 kilograma.
Kod nas se kava pije polako i to je zapravo često izgovor za društvenu interakciju. Naime, za Hrvate kava znači druženje i nezaobilazan je dio provođenja slobodnog vremena. Uz kavu se razgovara o svemu, planira, susreće s prijateljima, nailazi na poznanike, ugovara posao itd. Prema nekim istraživanjima Hrvati u kafićima provode pet sati tjedno.
Inače, na Europu je otpadalo 33 posto globalne potrošnje kave u 2020./21., što je procijenjeno na 3,244 milijuna tona kave. To Europu čini najvećim tržištem kave na svijetu. Kao najveće svjetsko tržište kave, Europa je i najveći uvoznik zelene, sirove, kave. Ukupni europski uvoz sirovih zrnaca kave iznosio je preko 3,6 milijuna tona u 2020. godini.
Europa je veliko tržište kave, na koju otpada otprilike jedna trećina svjetske potrošnje. Posebno rastuće je tržište specijalizirane kave u Europi koje nudi zanimljive mogućnosti svim uvoznicima.
Azija i Oceanija zauzimaju drugo mjesto s tržišnim udjelom od 22 posto, a slijede ih Latinska Amerika s 20 posto i Sjeverna Amerika s tržišnim udjelom od 19 posto.
U EU se najviše sirove kave uvozi iz Brazila, čak 32 posto, pa slijedi Vijetnam otkud nam dolazi 22 posto kave, pa je sljedeći Honduras sa 7 posto kave i Kolumbija iz koje se uvozi 5 posto kave.
POGLEDAJTE VIDEO: Savjeti za kuhanje kave
Europljani jako vole posebne kave
Europa je najveće i najvažnije tržište za posebne, specijalizirane, kave, zajedno sa Sjedinjenim Američkim Državama. To se očituje u velikom i još uvijek rastućem broju specijaliziranih pržionica, kafića i lokalnih brendova kave u Europi, kao i u sve većem i zahtjevnijem europskom potrošaču kave. Općenito, specijalizirani kafići te male i srednje pržionice kave prednjače u uvozu visokokvalitetnih sirovih zrnaca kave.
Naime, 2020. potražnja za specijalnom kavom bila je niža nego inače u cijeloj Europi. Iako je online prodaja pokazala rast, učinci mjera socijalnog distanciranja i zdravstvene brige potrošača rezultirali su padom potrošnje kave izvan kuće (najviše zbog zatvorenih kafića i restorana).
Međutim, ono što je pandemija dosad pokazala jest da je interes za visokokvalitetnim kavama diljem Europe ostao velik. Sve veći interes za specijalizirane kave u Europi, kako za Arabicu tako i za Robustu, donosi sve veće mogućnosti na europskom tržištu piše CBI.
Najveći proizvođači pržene kave u EU
To su Italija i Njemačka s 32 i 30 posto, a iza njih slijedi Francuska koja proizvodi osam posto pržene kave te Nizozemska i Španjolska u kojima se proizvodi sedam posto pržene kave.
Prema podacima PRODCOM-a, Njemačka ima najveću industriju prženja kave u Europi, s prodanim obujmom proizvodnje od 572 tisuće tona pržene kave u 2019. Italija ima drugu po veličini industriju za prženja kave u Europi, s prodanom proizvodnjom pržene kave obujam od 508 tisuća tona. Slijede ih Španjolska, Nizozemska, Francuska i Švedska.
Europa je najveći svjetski izvoznik pržene i mljevene kave. U 2020. godini na Europu je otpadalo oko 84 posto ukupnog obujma izvoza pržene kave, u iznosu od procijenjenih milijun tona.
Kako i gdje su je ljudi otkrili?
Inače, postoji vjerovanje da je kava otkrivena u istočnoj Africi na području Etiopije oko 800. godine prije Krista, a u Europu je stigla u 17. stoljeću. Prva kavana u Hrvatskoj otvorena je u Zagrebu 1748. godine, a otvorio ju je trgovac Leopold Dun ili Duhn. Kavu je kupovao u Nizozemskoj koja je tad bila lider u trgovini kavom.
Postoji i legenda kako je kava otkrivena, odnosno kako su ljudi došli na ideju početi ju piti. Pa kaže da je u Africi živio pastir imena Kaldiu koji je primijeti kako koze veselo skakuću nakon što su pobrstile grm. Znatiželja ga je obuzela pa je i sam otkinuo nekoliko bobica s tog grma i pojeo ih. Ubrzo se i on počeo osjećati živahno kao i njegove koze.
Sav uzbuđen ubrao je još bobica i ponio ih u selo, vjerskom starješini koji je to smatrao glupošću i bobice je bacio u vatru. Ali, prostorijom se proširio neobično ugodan miris pa je starješina pomiješao zrna s vrelom vodom i kušao.
Žene su se zbog kave osjećale zapostavljeno
Bilo je i pokušaja od strane katoličkog svećenstva da se kava zabrani jer je "sotonski napitak", ali u Vatikanu su tu ideju odbili jer su i sami uživali u njoj.
Protiv kave su se pobunile i žene u Engleskoj 1674. godine jer su ih muževi zapostavljali. Napisale su " Kava vodi muškarce da trate svoje vrijeme i troše svoj novac sve zbog malo crne, gorke i smrdljive vode.".