Francuski liječnik i filozof Julien Offray de La Mettrie iznio je 1747. godine teoriju da je pomoću znakovnog jezika moguće naučiti čovjekolike majmune da govore. Jer što je bio čovjek prije nego što je izmislio riječi i naučio jezike? Životinja određene vrste, navodi nizozemsko-američki primatolog Frans de Waal u knjizi “Are We Smart Enough to Know How Smart Animals Are?”.
On tvrdi da majmuni mogu koristiti jezik, iako na vrlo niskoj razini, te vjeruje da nema jasne podjele između ljudskog ponašanja i ponašanja životinja.
Za gotovo svaku karakteristiku za koju se vjerovalo da je isključivo ljudska utvrđeno je drugačije, tvrdi De Waal. Objašnjava da to uključuje jezike, samospoznaju, empatiju, surađivanje, prisjećanje na prošlost te mnoge druge osobine i sposobnosti. To nije iznenađujuće, s obzirom na to da smo se razvili od predaka majmuna ne tako davno, zbog čega dijelimo ponašanje s našim rođacima, baš kao što dijelimo anatomiju.
- Prihvaćamo evoluciju, ali pretpostavljamo da se evolucija zaustavila na ljudskoj glavi - vjerujemo da su se naša tijela razvila od majmuna, ali da su naši mozgovi vlastiti izum. No i mozgovi životinja se razvijaju. Primjećujemo inteligenciju kod primata jer je najočiglednija i jer najviše sliči našoj inteligenciji - objašnjava autor, kojemu je cilj pokazati što sve životinje mogu.
Smatra da je njihov mozak kompleksniji nego što mislimo. Snimio je video u kojem dva kapucinska majmuna u susjednim kavezima nude ljudima žeton u zamjenu za komad voća. Jedan majmun dobio je omiljeno grožđe u zamjenu za svoj “posao”, dok je drugi dobio dio krastavca, koji majmuni baš ne vole toliko. Majmun koji je dobio krastavac je gledajući drugog majmuna s grožđem postao bijesan, bacio krastavac u ispitivača i počeo frustrirano tresti kavez. Video je nasmijao publiku, ali i potvrdio da majmuni pokazuju netrpeljivost prema nejednakosti. Ako ih se ne tretira pravedno, što je u ovom slučaju jednaka plaća za jednaki rad, onda prosvjeduju. Sva ljudska društva, ma koliko god nejednakost bila na snazi, imaju istu moralnu osnovu. Ljudi širom svijeta uče djecu da budu dobri jedni prema drugima, da sve dijele i slično te znaju koliko ih naljuti kad ne dobiju nešto kao i njihova braća. De Waalov eksperiment pokazao je da nešto poput ove ključne osobine ljudske psihologije i morala također postoji u krznenim glavama članova ove vrste koja se odvojila od naše prije više od 40 milijuna godina.
Autor istražuje i prirodu svijesti te njezino postojanje u životinjama. Najbolji test koji imamo za samosvijest je testiranje prepoznavanja samoga sebe pomoću zrcala. On uključuje postavljanje životinje pred zrcalo i stavljanje oznake na njezino tijelo, negdje gdje je ne može direktno vidjeti. Ako životinja pokazuje ponašanje usmjereno prema skrivenom znaku kad gleda u ogledalo, onda je prošla test. Popis životinja koje mogu proći ovaj test uključuje čimpanze, gorile, orangutane, dupine i indijskog slona. Osim što dodiruju oznake, ove životinje koriste zrcalo i za pregledanje dijelova tijela koje inače ne mogu vidjeti - unutar usta ili leđa. Jasno znaju što rade, tvrdi primatolog.