Prema novoj studiji istraživača sa Sveučilišta Pennsylvania State, kretanje našeg tijela može aktivirati mehanizam nalik hidrauličnoj pumpi koji pomaže u 'čišćenju' mozga.
Neuroznanstvenici koji stoje iza istraživanja otkrili su da pokreti trbušnih mišića potiskuju krv iz abdomena prema leđnoj moždini, što zatim stvara pritisak na mozak i uzrokuje njegovo lagano pomicanje. Kao rezultat toga, pokreće se proces uklanjanja otpadnih tvari koje se tijekom dana nakupljaju u mozgu.
POGLEDAJTE VIDEO:
Mnogi od nas zapravo ne razmišljaju često o svom mozgu. Vjerojatnije je da ćemo se fokusirati na neposredne probleme poput istegnutog gležnja ili upale sinusa. No kada malo bolje razmislimo, jasno je da je ulaganje u zdravlje mozga jedna od najboljih stvari koje možemo učiniti za svoju budućnost. Zvuči komplicirano, ali zapravo je vrlo jednostavno.
Rješenje je isto kao i za većinu modernih zdravstvenih problema - tjelovježba. Redovito se krećite i bit ćete si zahvalni kada budete imali 85 godina i još uvijek bili mentalno oštri. Sve više novih istraživanja potvrđuje važnu povezanost zdravlja mozga i kretanja.
Dr. Wendy Suzuki
Neuroznanstvenica dr. Wendy Suzuki tvrdi da je tjelovježba najtransformativnija stvar koju možete učiniti za svoj mozak.
Mozak je najkompleksnija struktura poznata čovječanstvu. Hipokampus je dio mozga koji nam omogućuje stvaranje i zadržavanje sjećanja. Prefrontalni korteks odgovoran je za donošenje odluka, fokus, pažnju i osobnost.
Njezina priča
Dr. Suzuki počela je otkrivati nevjerojatne načine na koje vježbanje utječe na mozak dok je radila na projektu vezanom uz pamćenje.
Radila je bez prestanka svaki dan sve dok nije shvatila da nema društveni život, da se gotovo uopće ne kreće, da dobiva na težini i da je nesretna. Odlučila je napraviti veliku promjenu i počela isprobavati razne grupne treninge u teretani. Nakon svakog treninga osjetila bi velik porast energije i bolje raspoloženje, što ju je motiviralo da nastavi dolaziti. Kako je vježbanje postalo dio njezine rutine, osjećala se zdravije i snažnije, ali je primijetila i iznenađujuće koristi u drugim područjima života. Bila je fokusiranija na poslu, pažnja joj je bila bolja, a dugoročno pamćenje snažnije.
Istraživanje
Počela je istraživati učinke vježbanja na mozak i otkrila brzo rastuće područje znanstvenih istraživanja. Bila je zadivljena koliko je tjelovježba moćna te je odlučila da to postane fokus njezina rada. Otkrila je da samo jedan trening odmah povećava razinu dopamina, serotonina i noradrenalina. Upravo to uzrokuje poboljšanje raspoloženja. Jedan trening može značajno poboljšati fokus i pažnju, a ti učinci mogu trajati i do dva sata. Tjelovježba također poboljšava vrijeme reakcije. Možda ćete uspjeti uhvatiti čašu koja je pala sa stola prije nego što se razbije! To su neposredne koristi vježbanja, ali najvažnije i dugoročne dobrobiti dolaze redovitom fizičkom aktivnošću. Razlog je taj što dosljedno vježbanje može promijeniti anatomiju, fiziologiju i funkcioniranje mozga.
Primjerice, tjelovježba potiče stvaranje novih moždanih stanica u hipokampusu, što poboljšava dugoročno pamćenje.
Može donijeti i dugoročna poboljšanja fokusa i pažnje širenjem prefrontalnog korteksa. Možda najvažnija korist koju tjelovježba pruža mozgu jest zaštita. Hipokampus i prefrontalni korteks dijelovi su mozga koji su najpodložniji degenerativnim bolestima poput demencije i Alzheimerove bolesti. Iako vježbanje ne pruža potpunu zaštitu od tih bolesti, može odgoditi njihov razvoj i ublažiti posljedice. Fizička aktivnost pomaže izgraditi snažan mozak koji se može dugo boriti protiv simptoma.
Koliko je vježbanja potrebno?
Naravno, pitanje koje svi postavljaju jest: koja je minimalna količina vježbanja potrebna za ove koristi? Opće pravilo kaže da bi trebalo vježbati tri do četiri puta tjedno, najmanje 30 minuta po treningu. Važno je uključiti aerobnu aktivnost. Potrebno je ubrzati rad srca i barem se malo oznojiti.
To ne mora biti skupo niti oduzimati puno vremena. Otiđite u brzu šetnju, češće koristite stepenice ili plešite po kući dok čistite i pjevate uz Tinu Turner. Dr. Suzuki trenutačno radi na razvoju individualnih “recepta” za vježbanje temeljenih na dobi, načinu života, zdravlju i genetskoj podlozi pojedinca. Vjeruje da će to pomoći maksimizirati koristi koje danas možemo dobiti od vježbanja, ali i pružiti najbolju moguću zaštitu i funkciju mozga u budućnosti.