Svaki put kad vam telefon zapišti ili zavibrira, to nije samo manja smetnja. To je okidač koji u tijelu može potaknuti oslobađanje kortizola, glavnog hormona stresa
Lifestyle
Komentari 0Pretrpan vam je inbox, telefon ne prestaje vibrirati, a u glavi kao da imate otvoreno desetak internetskih kartica odjednom. U svijetu stalne buke i neprekidne povezanosti, namjerni prekid te digitalne kakofonije nije luksuz, već nužnost za očuvanje mentalne ravnoteže. Samo petnaest minuta tišine dnevno, bez provjeravanja ekrana, može značajno smanjiti stres i vratiti bistrinu misli.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
01:13
Svaki put kad vam telefon zapišti ili zavibrira, to nije samo manja smetnja. To je okidač koji u tijelu može potaknuti oslobađanje kortizola, glavnog hormona stresa. Neprestane notifikacije drže mozak u stanju pripravnosti, neprestano aktivirajući tjelesni odgovor na stres. Pametni telefoni, a osobito društvene mreže i igre, koriste mehanizam nepredvidivih nagrada kako bi nas zadržali. Ta neizvjesnost - hoće li objava dobiti lajk, hoće li video biti zanimljiv - funkcionira poput aparata za igre na sreću, oslobađajući male doze dopamina koje pojačavaju naviku.
Prosječna osoba provjeri svoj telefon oko 85 puta dnevno, što je otprilike jednom svakih petnaest minuta. Problem je u tome što nakon svake takve smetnje može proći i nekoliko minuta dok se u potpunosti ne vratimo na zadatak koji smo obavljali. Istraživanja pokazuju da ljudi tu izgubljenu koncentraciju kompenziraju bržim radom, no to dolazi uz cijenu: doživljavaju više stresa, frustracije i vremenskog pritiska.
Odvajanje od izvora buke i uranjanje u tišinu djeluje kao pritisak na gumb za resetiranje živčanog sustava. Već unutar nekoliko minuta, tijelo prepoznaje promjenu. Zamjena uredskih svjetala i bljeska ekrana prirodnim svjetlom i otvorenim prostorom signalizira mozgu da se može opustiti.
​- To su signali mozgu da je u redu opustiti se. Time se aktivira parasimpatički živčani sustav - tjelesni način rada za 'odmor i probavu'. Otkucaji srca se usporavaju, mišići postaju manje napeti, a um se počinje smirivati - objašnjava dr. Ila Sabino, psihologinja s Instituta of Living.
Istraživanja su potvrdila da samo deset do dvadeset minuta provedenih u prirodi može mjerljivo sniziti razinu kortizola. Tišina, čak i u kratkim intervalima, nudi mozgu priliku za oporavak. Jedna studija koju je provelo Sveučilište Duke pokazala je da dva sata tišine dnevno potiču razvoj stanica u hipokampusu, dijelu mozga ključnom za pamćenje i učenje.
Kreativnost i fokus kao nagrada
Kada utišamo vanjske podražaje, mozak aktivira ono što znanstvenici nazivaju "mrežom zadanog načina rada" (default mode network). To je stanje povezano sa sanjarenjem, prisjećanjem i maštovitim razmišljanjem - ključnim procesima za rješavanje problema i stvaranje novih ideja. U tišini se smiruje i amigdala, centar za strah i stres u mozgu, dok se prefrontalni korteks, zadužen za fokus i donošenje odluka, vraća u punu funkciju. Vraćate se poslu ili razgovoru smireniji, ali i bistrijeg uma.
Uvođenje ove navike ne zahtijeva drastične promjene. Upravo je poanta u tome da je petnaest minuta dovoljno kratko da se može uklopiti između sastanaka ili tijekom pauze za ručak, a istovremeno dovoljno dugo da pruži stvarne dobrobiti.
Za početak, odredite fiksno vrijeme i miran kutak. To može biti jutarnje ispijanje kave bez uređaja, samo gledajući kroz prozor. Ako možete, izađite van. Kratka šetnja, čak i ulicom s drvoredom, može učiniti čuda. Ne morate od toga raditi trening; dovoljna je lagana šetnja ugodnim tempom.
Najvažniji korak je ostaviti telefon u džepu. Oduprite se porivu da provjerite poruke ili vijesti. Umjesto toga, usmjerite pažnju na okolinu: primijetite boje, zvukove prirode ili gradske vreve, osjetite vjetar. U početku se možete osjećati nelagodno ili anksiozno, što je normalna reakcija na smanjenu stimulaciju. S vremenom, ova praksa postaje lakša i ugodnija, a um i tijelo bit će vam zahvalni na prijeko potrebnom odmoru.
Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+