Rakovi koji mijenjaju boju postaju previše uznemireni zbog buke brodova pa se moraju kamuflirati kako bi se sakrili od opasnosti, pokazala je nova studija objavljena u časopisu Current Biology, piše Daily Mail.
POGLEDAJTE VIDEO:
Britanski znanstvenici promatrali su ponašanje obalnih rakova koji mogu mijenjati svoj pokrov da bi se stopili sa stjenovitim obalama i sakrili od grabežljivaca. No, česta izloženost zvukovima brodova i ostalim podvodnim zvukovima slabi njihovu sposobnost za skrivanje zbog poremećaja hormonske ravnoteže.
Otkriveno je i da rakovima koji su izloženi buci broda treba dulje da reagiraju na zvuk ptica nego inače, a neki uopće nisu reagirali.
- Ranija istraživanja pokazala su da šum brodova može biti stresan za obalne rakove, pa smo željeli saznati kako taj stres može utjecati na ponašanje koje je nužno za njihov opstanak - rekla je jedna od autorica studije Emily Carter sa Sveučilišta u Exeteru.
Promjena boja obalnih rakova je sporija zbog procesa kojim se kontroliraju hormoni zaduženi za aktiviranje pigmentnih stanica.
U studiji su proučavali 71 raka s plaže Gyllyngvase u Cornwallu. Smjestili su ih u spremnik i izložili različitoj vrsti buci. Jedna je skupina bila izložena tihim podvodnim zvukovima, druga glasnim podvodnim zvukovima, a treća brodovima. Svi rakovi, koji su u startu bili tamne boje, nakon osam tjedana pokusa bili su bljeđi. No, rezultati su pokazali da su rakovi izloženi brodskoj buci teže kamuflirali pokrov.
Znanstvenici sa Sveučilišta u Exeteru zaključili su da je ovaj poremećaj posljedica stresa i poremećaja u hormonima.
- Stres troši energiju i remeti ravnotežu hormona. To znači da stres uzrokovan brodskom bukom ili iscrpljuje rakove i njihovu energiju potrebnu za promjenu boje ili narušava ravnotežu hormona potrebnu da se ta promjena dogodi - govori Carter.
Buka na brodu također je utjecala na sposobnost rakova da reagiraju na zvuk ptica.
Stvorenja koja su bila izložena glasnoj brodskoj buci nisu se krila na način na koji se obično očekuje.
- Otprilike polovica rakova izloženih buci broda uopće nije reagirala na napad, a oni koji jesu, sporo su se skrivali - priča znanstvenica.
Slično kao što ljudi imaju problema s koncentracijom kad su pod stresom, priroda njihovog odgovora ukazuje na to da ne mogu obraditi ono što se događa, kao da svijesti i sposobnosti o donošenju odluka nema.
Rakovi uglavnom ne koriste zvuk za međusobnu interakciju, za razliku od drugih vrsta kao što su žabe ili šišmiši. To znači da postoje i druge vrste kojima je buka broda još dramatičnija.
- Rakovi na obali ne ovise u o zvuku, tako da naše otkriće da buka utječe na njihovo ponašanje i sposobnost kamufliranja sugeriraju da buka može utjecati na širok spektar vrsta - kaže.
POGLEDAJTE VIDEO SERIJAL 'ZENZACIJA' S IVANOM ŠARIĆEM: