To je to što me zanima!

Ovo su zabavne aktivnosti koje dokazano usporavaju starenje!

Sviranje glazbenog instrumenta ili pjevanje može pomoći u održavanju dobrog pamćenja i sposobnosti rješavanja složenih zadataka u starijoj dobi, pokazalo je britansko istraživanje sa Sveučilišta u Exeteru
Vidi originalni članak

Predstava se mora nastaviti, osobito kada je riječ o zdravom starenju. Nova znanstvena istraživanja identificirala su niz ugodnih aktivnosti koje, čini se, doslovno vraćaju sat unatrag kada je u pitanju način na koji tijelo stari. One pružaju mnogo više od puke zabave, a najsnažniji učinci primijećeni su kod onih koji su u njima redovito sudjelovali.

POGLEDAJTE VIDEO:

Vaš internet preglednik ne podržava HTML5 video

Kulturom protiv biološkog sata

Iako je općepoznato da neke očite pogreške, poput pušenja, nezdrave prehrane, lošeg sna i tjelesne neaktivnosti, mogu ubrzati našu biološku dob, odnosno način na koji naše stanice i organi stare, sve je više dokaza koji pokazuju da odlazak na predstavu ili posjet umjetničkoj galeriji mogu igrati jednako važnu ulogu u zdravom starenju. Studija objavljena u časopisu Journal of Epidemiology and Community Health otkrila je da su starije osobe koje su se redovito bavile kulturnim aktivnostima imale značajno mlađu fiziološku, odnosno biološku dob.

REAGIRAJTE NA VRIJEME! Ovo su znakovi da vam tijelo stari brže nego što je normalno

Istraživači s Instituta za znanost u Tokiju analizirali su podatke 1899 odraslih osoba starijih od 50 godina. Oni koji su odlazili u kino, muzej, umjetničku galeriju, na koncert, u kazalište ili operu, imali su tijela koja su funkcionirala poput tijela mlađih ljudi. Znanstvenici su kombinirali različita mjerenja fizičkog zdravlja, poput krvnog tlaka, kolesterola, indeksa tjelesne mase (BMI), snage stiska i brzine hodanja, kako bi izračunali jedinstvenu fiziološku dob. Rezultati su pokazali da su osobe koje su posjećivale kulturna događanja svakih nekoliko mjeseci imale prosječnu biološku dob od 66,9 godina. U međuvremenu, oni s nižom razinom sudjelovanja imali su biološku dob od 69,9 godina, što je razlika od pune tri godine. Za razliku od kronološke dobi, koja samo mjeri koliko ste puta proputovali oko Sunca, na biološku dob mogu utjecati faktori poput genetike, sna, stresa, prehrane i izloženosti okolišu.

Kako zabava pomlađuje mozak i tijelo?

Jedno od mogućih objašnjenja za ovakve razlike u starenju jest da kulturne aktivnosti jačaju društvene veze, potiču zdravije životne navike i podržavaju bolje mentalno zdravlje. Svi ti čimbenici mogu pridonijeti sporijem fiziološkom starenju, pri čemu socijalizacija i snažne veze igraju ključnu ulogu u predviđanju dugog i zdravog života. Znanstvena podloga za ove tvrdnje leži u neuroplastičnosti, odnosno sposobnosti mozga da se mijenja i stvara nove neuronske veze tijekom cijelog života. Aktivnosti koje su istovremeno mentalno, fizički i društveno poticajne najučinkovitije su u izgradnji takozvane kognitivne rezerve, koja mozgu pomaže da se lakše nosi s promjenama povezanim sa starenjem. Naravno, istraživački tim napomenuo je da fizički zdraviji ljudi jednostavno imaju više mogućnosti prisustvovati kulturnim događanjima, no druge studije potvrdile su da kulturni angažman u starijoj dobi ima izravan pozitivan utjecaj.

JESTE LI STARO GUNĐALO? Ove stvari sve nas više živciraju što smo stariji: Možete li se prepoznati u nekima?

Najbolje aktivnosti za očuvanje vitalnosti

Druga studija, koja je obuhvatila 3500 odraslih osoba u Ujedinjenom Kraljevstvu, pokazala je da odlazak u umjetničke muzeje ili sudjelovanje u kreativnim hobijima poput pjevanja, plesa, crtanja i slikanja jednom tjedno usporava znakove starenja. Mjesečno sudjelovanje bilo je povezano s tri posto sporijim starenjem, dok je tjedno sudjelovanje bilo povezano s čak četiri posto sporijom stopom u usporedbi s onima koji su sudjelovali manje od tri puta godišnje. Studija je također sugerirala da je kombiniranje različitih umjetničkih i kulturnih aktivnosti korisnije od ustrajanja na istom hobiju.

Ples kao vježba za hipokampus

Ples se pokazao kao jedna od najučinkovitijih aktivnosti. Studija njemačkih znanstvenika iz Centra za neurodegenerativne bolesti otkrila je da ples, u usporedbi s drugim oblicima tjelovježbe, dovodi do povećanja volumena hipokampusa. To je dio mozga ključan za pamćenje, učenje i ravnotežu. Stalno učenje novih koreografija i pokreta predstavlja izazov za mozak, što potiče njegovu aktivnost, zdravlje i sposobnost stvaranja novih neuronskih puteva. Na taj način ples ne samo da jača tijelo, već izravno gradi otpornost mozga na propadanje povezano s godinama.

ZAŠTO SE TO DOGAĐA? Znanstvenici šokirani otkrićem: Generacije rođene nakon 1965. biološki stare brže

Moć glazbe i pjevanja u zboru

Sviranje glazbenog instrumenta ili pjevanje može pomoći u održavanju dobrog pamćenja i sposobnosti rješavanja složenih zadataka u starijoj dobi, pokazalo je britansko istraživanje sa Sveučilišta u Exeteru. Studija na više od 1100 osoba starijih od 40 godina otkrila je da su najveće koristi imali oni koji su svirali instrumente, posebice klavir. Zanimljivo je da pjevanje u zboru također donosi značajne dobrobiti, dijelom i zbog društvenih aspekata te aktivnosti. Istraživanje sa Sveučilišta u Helsinkiju pokazalo je da članovi zborova imaju veću verbalnu fleksibilnost, što je pokazatelj bolje kognitivne agilnosti. Pjevanje također poboljšava rad srca, regulira krvni tlak, jača imunološki sustav i potiče lučenje endorfina, poznatog kao hormon sreće.

Posjeti kazalištu i muzejima

Gledanje predstave uživo aktivira mozak snažnije od gledanja filma ili čitanja knjige, jer zahtijeva istovremenu obradu informacija iz različitih podražaja - vizualnih, auditivnih i emocionalnih. To iskustvo obogaćuje vokabular, poboljšava razumijevanje složenih radnji i potiče empatiju. Općenito, redoviti kulturni angažman, bio to posjet muzeju ili odlazak u kazalište, povezan je sa sporijim tempom biološkog starenja i održavanjem mentalne oštrine duboko u starost.

Kultura kao dio aktivnog starenja

Svi ovi znanstveni nalazi podupiru širi društveni trend aktivnog starenja, koji naglašava važnost održavanja fizičke, mentalne i društvene aktivnosti u starijoj dobi radi poboljšanja kvalitete života. Sve je veća svijest o tome da hobiji nisu samo način provođenja slobodnog vremena, već ključna komponenta prevencije ozbiljnih zdravstvenih problema, uključujući pretilost, srčane bolesti i demenciju. U tom kontekstu, raste i primjena glazbene terapije u domovima za starije osobe i gerontološkim centrima. Glazba se koristi za poticanje sjećanja kod osoba s demencijom, poboljšanje raspoloženja i poticanje socijalne interakcije. Poruka znanosti je jasna: ulaganje vremena u zabavne, kreativne i društvene aktivnosti predstavlja izravnu investiciju u dug i zdrav život.



*Uz korištenje AI-ja
Idi na 24sata

Komentari 0

Komentiraj...
Vidi sve komentare