REAGIRAJTE NA VRIJEME!
Ovo su znakovi da vam tijelo stari brže nego što je normalno
Dok većina ljudi prve znakove starenja, poput bora, sijede kose i usporenog metabolizma, očekuje u pedesetim ili šezdesetim godinama, kod nekih se oni pojavljuju znatno ranije. Ako vaše tijelo počne starjeti brže nego što je uobičajeno, to može biti znak da nešto nije u redu
Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Zašto kod nekih ljudi biološki sat ubrzava prije vremena i koji su znakovi da vaše tijelo stari prerano? Donosimo najčešće pokazatelje na koje biste trebali obratiti pozornost.
Zašto kod nekih ljudi biološki sat ubrzava prije vremena i koji su znakovi da vaše tijelo stari prerano? Donosimo najčešće pokazatelje na koje biste trebali obratiti pozornost.
TANKA, IZBORANA I NABORANA KOŽA.
Jedan od najočitijih znakova starenja je naša koža. S godinama ona postaje tanja te gubi masno tkivo i elastičnost. To je prirodan proces, no ako primjećujete izražene bore oko očiju, bore mrštilice ili bore na čelu već prije tridesete godine, moguće je da vaša koža gubi elastičnost i kolagen brže nego što je uobičajeno.
UZROCI PRERANOG STARENJA KOŽE.
Najveći uzrok preranog starenja kože je izloženost ultraljubičastom (UV) zračenju, odnosno pretjerano izlaganje suncu. Nezdrava prehrana, pušenje, prekomjerna konzumacija alkohola i dehidracija također mogu ubrzati starenje kože.
SIJEDA KOSA.
Brza promjena boje ili teksture kose može biti znak preranog starenja. Sijeda ili bijela kosa nastaje zbog gubitka melanina, pigmenta koji kosi daje boju. Taj proces posljedica je ranijeg iscrpljivanja matičnih stanica melanocita u folikulima dlake, koje su odgovorne za proizvodnju pigmenta.
UZROCI PRERANOG SIJEDENJA KOSE.
Pretjerano izlaganje suncu, nezdrava prehrana, pušenje te dugotrajna izloženost stresu među glavnim su uzrocima preranog sijedenja kose.
STANJIVANJE KOSE ILI GUBITAK KOSE.
Stanjivanje kose ili njezin gubitak prije 30. godine života također mogu biti znak da vaše tijelo stari brže nego što bi trebalo. Iako je gubitak kose djelomično uvjetovan genetikom, prirodan proces najčešće započinje tek u ranim četrdesetim godinama života.
UZROCI GUBITKA KOSE.
Telogeni efluvij oblik je gubitka kose uzrokovan stresom. Loša prehrana i hormonalne promjene također mogu oslabiti korijen kose te potaknuti njezino pojačano ispadanje.
UMOR.
Stalan i izražen osjećaj umora – čak i nakon kvalitetnog noćnog sna – jedan je od ključnih pokazatelja preranog starenja jer može upućivati na prerano iscrpljivanje fizioloških rezervi organizma te predstavljati rani znak narušene tjelesne otpornosti.
UZROCI PRETJERANOG UMORA.
Pretjerani umor može biti posljedica kronične upale, povećanog oksidativnog stresa koji oštećuje mitohondrije ili hormonske neravnoteže.
UKOČENI I BOLNI ZGLOBOVI.
S godinama kosti i zglobovi postaju ukočeniji i manje pokretljivi jer se smanjuje količina hrskavice i sinovijalne tekućine koja ublažava trenje i podmazuje mjesta na kojima se kosti spajaju. Posljedica su često kronična bol i neugoda u zglobovima.
UZROCI KRONIČNE BOLI U ZGLOBOVIMA.
Ako se ovakva bol ili nelagoda u zglobovima javlja već u dvadesetim ili tridesetim godinama, može upućivati na ranu upalu ili propadanje hrskavice. To može biti znak preranog razvoja artritisa, osteoartritisa ili drugih degenerativnih bolesti zglobova.
GUBITAK MIŠIĆNE MASE.
S godinama mišići prirodno slabe, a mišićna masa postupno se smanjuje. Nakon 40. godine života dolazi do smanjenja nemasne tjelesne mase i skupljanja mišićnih vlakana. Osim toga, oštećeno ili izgubljeno mišićno tkivo obnavlja se sve sporije, što dodatno pridonosi gubitku snage i izdržljivosti.
UZROCI GUBITKA MIŠIĆNOG TONUSA.
Simptomi mišićne slabosti povezane sa starenjem mogu se razlikovati od osobe do osobe. Međutim, primjetan pad snage ili mišićnog tonusa već u dvadesetim ili tridesetim godinama može upućivati na ranu sarkopeniju (gubitak mišićne mase povezan sa starenjem) ili manjak proteina u prehrani. Uravnotežena prehrana, osobito dovoljan unos proteina, ključna je za očuvanje zdravih mišića i usporavanje promjena povezanih sa starenjem.
PROBLEMI S VIDOM.
Promjene vida normalan su dio starenja. Najčešći simptomi uključuju prezbiopiju (otežano gledanje na blizinu), kataraktu (zamućenje očne leće), suhe oči i slabiju percepciju boja, a najčešće se počinju javljati nakon četrdesete godine života. Međutim, ako se takvi simptomi pojave znatno ranije, mogu biti znak preranog starenja očiju ili nekog drugog zdravstvenog stanja.
UZROCI SLABLJENJA VIDA:
Rani problemi s vidom mogu biti povezani sa životnim navikama, poput pretjeranog vremena provedenog pred ekranima. Stručnjaci također ističu da loša prehrana i nedovoljan unos antioksidansa mogu pridonijeti slabljenju vida kod mlađih osoba. Kako biste očuvali zdravlje očiju, preporučuje se nošenje sunčanih naočala koje štite od štetnog UV zračenja, dovoljno sna te redovite pauze tijekom rada na računalu – idealno svakih 20 minuta.
PROBLEMI SA SLUHOM.
Gubitak sluha povezan sa starenjem, poznat kao presbiakuzija, česta je pojava koja se najčešće javlja nakon 60. godine života. Riječ je o prirodnom, postupnom i nepovratnom procesu koji obično zahvaća oba uha. Međutim, ako se problemi sa sluhom pojave znatno ranije, mogu biti povezani s nizom drugih zdravstvenih tegoba.
UZROCI GUBITKA SLUHA.
Ako nije posljedica ozljede ili bolesti, smatra se da je rani gubitak sluha često povezan s propadanjem živčanih stanica. Međutim, dugotrajna izloženost glasnim zvukovima – poput glasne glazbe, građevinskih strojeva ili motocikala – također može ubrzati oštećenje sluha. Jedan od mogućih uzroka je i oksidativni stres, odnosno neravnoteža između slobodnih radikala i antioksidansa u organizmu, koja dovodi do oštećenja stanica i može pridonijeti gubitku sluha čak i kod mlađih osoba.
SPORO ZACJELJIVANJE RANA.
Imunološki sustav prva je linija obrane organizma od bakterija, virusa i drugih uzročnika bolesti. Osim zaštite od infekcija, on ima ključnu ulogu u zacjeljivanju posjekotina, modrica, prijeloma i drugih ozljeda.
UZROCI USPORENOG OPORAVKA:
S godinama imunološki sustav postupno slabi, zbog čega je organizam podložniji bolestima, ozljedama i sporijem oporavku. Ako se kod mlađe osobe rane zacjeljuju neuobičajeno dugo ili oporavak od gripe i drugih infekcija traje dulje nego što je očekivano, to može upućivati na oslabljen rad imunološkog sustava – obilježje koje se češće povezuje sa starenjem organizma.
NAGOMILAVANJE MASNOG TKIVA NA TRBUHU.
Starenje često prati postupno povećanje tjelesne težine. Istraživanja pokazuju da većina odraslih osoba tijekom godina dobije oko jedan kilogram godišnje, a najveće promjene događaju se između dvadesetih i šezdesetih godina života. Međutim, iznenadno nakupljanje masnog tkiva na području trbuha, osobito ako se hranite uravnoteženo i zdravo, može biti znak da se u organizmu događaju promjene koje zahtijevaju dodatnu pažnju.
UZROCI NAKUPLJANJA MASNOG TKIVA NA TRBUHU.
Neočekivano nakupljanje masnog tkiva u području trbuha može upućivati na inzulinsku rezistenciju ili usporen metabolizam te povećati rizik od razvoja dijabetesa tipa 2 i kardiovaskularnih bolesti. Visoka razina stresa potiče lučenje hormona kortizola, koji pogoduje nakupljanju masnoća upravo u predjelu trbuha. Osim toga, usporavanje metabolizma i gubitak mišićne mase također mogu pridonijeti povećanju opsega struka, promjenama koje se inače češće povezuju sa starijom životnom dobi.
PROBLEMI S PROBAVOM.
S godinama se prirodno smanjuje proizvodnja želučane kiseline i probavnih enzima, što može otežati probavu. Zatvor, gastroezofagealna refluksna bolest, odnosno vraćanje želučane kiseline u jednjak, te nadutost među najčešćim su probavnim tegobama koje se javljaju s godinama.
UZROCI PROBAVNIH TEGOBA.
Pojava ovakvih probavnih simptoma već u dvadesetim ili tridesetim godinama nije uobičajena i može biti znak narušenog zdravlja probavnog sustava. Za ublažavanje tegoba preporučuje se povećati unos prehrambenih vlakana te ograničiti konzumaciju prerađene i jako začinjene hrane.
SMANJEN LIBIDO.
Smanjen libido, odnosno pad seksualne želje, često može biti pokazatelj različitih tjelesnih, psiholoških ili partnerskih problema koji utječu na seksualno zdravlje i opće stanje organizma.
UZROCI SMANJENE SEKSUALNE ŽELJE.
S godinama je normalno da seksualna želja i funkcija postupno slabe zbog hormonalnih promjena. Kod žena je to najčešće povezano sa smanjenjem razine estrogena u četrdesetim i pedesetim godinama života, dok se kod muškaraca razina testosterona obično smanjuje u šezdesetim i sedamdesetim godinama.
Međutim, pad seksualne želje već u tridesetim godinama može upućivati na hormonsku neravnotežu, kronični stres, depresiju, dugotrajan umor ili lošu cirkulaciju – čimbenike koji mogu biti znak da organizam stari brže nego što bi trebao.
PROMJENE RASPOLOŽENJA.
Jedan od često zanemarenih pokazatelja ubrzanog starenja jest emocionalno zdravlje. Česte promjene raspoloženja, kronični stres, depresija, anksioznost i posttraumatski stresni poremećaj (PTSP) povezani su s procesima koji mogu pridonijeti preranom starenju organizma.
UZROCI DEPRESIJE.
Depresija može biti povezana sa smanjenom razinom neurotransmitera, hormonskom neravnotežom, povećanim oksidativnim stresom, poremećajem kemijske ravnoteže u mozgu te kroničnim upalnim procesima. Takva stanja mogu dovesti do osjećaja tuge, bezvoljnosti i emocionalne iscrpljenosti već u neuobičajeno ranoj životnoj dobi.
ZABORAVLJIVOST.
Jedna od neugodnijih posljedica starenja jest zaboravljivost. Kako starimo, mozak prolazi kroz prirodne promjene koje mogu usporiti obradu informacija te dovesti do povremenih poteškoća s pamćenjem i prisjećanjem.
UZROCI MENTALNE MAGLE I ZABORAVLJIVOSTI.
Povremeni propusti u pamćenju mogu biti normalan dio starenja, no česta zaboravljivost ili osjećaj takozvane "mentalne magle" već u tridesetim godinama mogu biti razlog za zabrinutost. Kronične upale, dugotrajan stres, nedostatak sna i sjedilački način života čimbenici su koji mogu ubrzati starenje mozga i negativno utjecati na njegove funkcije.
SKRAĆIVANJE TELOMERA.
Malo je poznato da skraćivanje telomera može imati velik utjecaj na brzinu starenja organizma. Telomeri su zaštitni završeci na krajevima kromosoma koji štite genetski materijal tijekom diobe stanica. Kako se s godinama skraćuju, stanice postupno gube sposobnost obnavljanja, što pridonosi procesu starenja.
TELOMERI SU MOLEKULARNI SAT NAŠEG ORGANIZMA.
Telomeri djeluju poput "molekularnog sata" koji određuje životni vijek stanica. Kako se postupno skraćuju, organi stare, a povećava se i rizik od razvoja bolesti poput raka, kardiovaskularnih bolesti i demencije. Iako sami ne možemo primijetiti taj proces, testiranje DNK može otkriti prerano skraćivanje telomera i pružiti uvid u biološko starenje organizma.
