Neprimjetno, ali uporno, među mladima se širi nova vrsta tjeskobe. Još nedovoljno poznata široj javnosti, penijafobija, odnosno strah od siromaštva ili od toga da će se postati siromašan, sve je prisutnija među tinejdžerima i mladim odraslima. Riječ je o fenomenu koji otkriva duboko ukorijenjene strahove suvremene generacije i nosi ozbiljne psihološke posljedice.
Generacija pod stalnim pritiskom
Iako se ovaj pojam rijetko koristi, njegova stvarnost je vrlo konkretna: riječ je o paralizirajućoj anksioznosti koja pogađa mlade već opterećene ekonomskim, društvenim i emocionalnim nesigurnostima.
POGLEDAJTE VIDEO:
Nekada marginalna pojava, penijafobija je sve češća tema među stručnjacima i medijima, jer njezine posljedice postaju sve vidljivije. Može dovesti do kroničnog stresa, poremećaja prehrane, nesanice pa i povlačenja iz društvenog života.
Uspon ove tjeskobe ne može se razumjeti bez konteksta u kojem se javlja. Od pandemije Covid-19 mnogi su mladi naglo iskusili nesigurnost: gubitak studentskih poslova, problemi s plaćanjem stanarine... Ova iskustva ostavila su trajni osjećaj ranjivosti i strah da se ekonomska stabilnost može urušiti u jednom danu.
Pritisak je i psihološki i kulturološki, potaknut dominantnim narativima o uspjehu, performansu i neuspjehu. Kako je nedavno objasnila dječja psihijatrica Marie-Rose Moro, „utrka za uspjehom postala je okvir za sve. Kao da nesposobnost da budeš prvi dovodi u pitanje cijeli tvoj život“.
Uloga društvenih mreža u stvaranju tjeskobe
Društvene mreže dodatno pojačavaju ovaj strah. Na Instagramu, TikToku ili Snapchatu dominiraju idealizirane verzije života: savršeni stanovi, egzotična putovanja, luksuzna odjeća, brzi profesionalni uspjeh. Za mnoge mlade taj svijet djeluje nedostižno, stvarajući osjećaj osobnog neuspjeha ili zaostalosti.
Kod dijela njih to prerasta u stalni strah da će „propasti u životu“ ako ne dosegnu određeni materijalni standard u vrlo kratkom vremenu. Kontinuirana usporedba s drugima, zajedno s općim pesimizmom o ekonomskoj budućnosti, čini penijafobiju plodnim tlom za emocionalni stres.
Raznoliki i često nevidljivi simptomi
Penijafobija se ne mora manifestirati dramatično. Često se skriva u svakodnevnim navikama: strogo izbjegavanje trošenja, ekstremna štedljivost, odbijanje izlazaka ili projekata jer predstavljaju „rizik“ za budućnost. Kod nekih se javljaju širi emocionalni poremećaji, generalizirana anksioznost, poremećaji prehrane, depresivna epizoda.
U težim slučajevima strah poprima oblik opsesije, praćen nametljivim mislima i tjelesnim simptomima poput glavobolje, kroničnog umora ili palpitacija. Osjećaj trajne ugroženosti otežava svaku smirenu projekciju budućnosti.
Kako ublažiti strah od ekonomskog nazadovanja?
Ne postoji univerzalno rješenje, ali nekoliko je koraka koji mogu pomoći mladima da povrate osjećaj stabilnosti.
Upravljanje mislima i disanjem. Vježbe disanja i meditacija mogu ublažiti nagle nalete tjeskobe. Uz to, kognitivni rad na preispitivanju katastrofičnih misli može pomoći da se zamijene realističnijim, manje prijetećim interpretacijama.
Odmicanje od društvenih usporedbi. Važno je osvijestiti da društvene mreže prikazuju selektiranu, stiliziranu stvarnost. Svaka životna putanja ima svoj ritam, a tuđi „uspjesi“ često su rezultat pažljivo režiranih trenutaka.
Poštivanje vlastitog tempa. Uspjeh ne slijedi jedinstvenu vremensku crtu. Vrednovanje postupnosti, procesa i razvoja može značajno smanjiti pritisak koji si mnogi mladi sami nameću.
Stručna pomoć. U ozbiljnijim slučajevima razgovor s psihologom ili psihijatrom može pomoći razumjeti korijene tjeskobe i razviti strategije za njezino ublažavanje.
Signal upozorenja našeg vremena
Pojava penijafobije među mladima nije tek prolazni trend nego upozorenje. Upućuje na duboko ukorijenjeno nepovjerenje u budućnost, osjećaj nestabilnosti i prijetnje. Istodobno razotkriva psihološki teret društvenih očekivanja i modela uspjeha koji se danas agresivno nameću, piše msn.