Zanima vas ova tema? Onda pročitajte i ovaj članak: Kako se riješiti masnih naslaga na 'strateški bitnim' mjestima
Kolesterol je molekula lipida koja prirodno nastaje u organizmu ili se unosi hranom. Sastavni je dio svih stanica i bez nje nema života, kaže nutricionistica Vedrana Dučkić.
– Kolesterol sudjeluje u sintezi spolnih hormona, u prijenosu vitamina A, D, E i K koji su topivi u mastima te sudjeluje u stvaranju žučnih kiselina potrebnih za metaboliziranje masti. Mogu ga sintetizirati jetra, crijeva ili nadbubrežna žlijezda, ili ga unosimo hranom - pojasnila je.
Za povišene vrijednosti u krvi ‘okidači’ su naslijeđe, ali i stil života koji uključuje prehranu bogatu mastima.
- Kolesterol je netopiv u vodi i kako bi se prenosio tijelom treba proteine. On s proteinima stvara veze, tzv. liproteine koji u organizmu imaju različite gustoće. I tu sad govorimo o dobrom i lošem kolesterolu. Postoji HDL kolesterol ili lipoprotein visoke gustoće i ljudi ga često zovu dobrim kolesterolom koji na sebe veže suvišan kolesterol u krvi i prenosi ga u jetru gdje se eliminira. Djeluje poput čistača i pogoduje krvožilnom sustavu - kazala je Dučkić.
LDL je poznatiji kao loš kolesterol. Riječ je o lipoproteinu niske gustoće, a u visokim količinama šteti organizmu.
- Prenosi se i razlaže u tijelu u različita tkiva, pa i u stijenke krvnih žila gdje može prouzročiti nastanak plaka i ateroskleroze što vodi do oštećenja mozga i vida, oštećenja bubrega, te oštećenja krvožilnog sustava i time posljedično do srčanog i moždanog udara - kazala je.
Razine oba kolesterola svatko može doznati jednostavnom laboratorijskom pretragom iz krvi.
- Preporuka je da bi ukupna vrijednost kolesterola u krvi trebala biti manja od 5,0 mmol/L, a da je pitom LDL kolesterol najviše 3,0 mmol/L. HDL kolesterol trebao bi biti što viši, jer viša razina HDL kolesterola ukazuje na manji rizik od srčano-krvožilnih bolesti. Najniža preporučena vrijednost je 1,0 mmol/L - nastavila je.
Kad govorimo o kolesterolu, dodaje, nemamo novijih podataka jer nismo imali laboratorijskih ispitivanja i mjerenja, ali se zna s obzirom na to da je to problem i u drugim zemljama EU, a postoje i međunarodna istraživanja u koja je bila uključena Hrvatska, i sve te studije pokazuju da je u svijetu veliki problem s kolesterolom, kaže prim .dr.med. Verica Kralj iz HZJZ-a.
Medicinski naziv stanja u kojem čovjek ima povišen kolesterol zove se hiperkolesterolemija i ovisno o povišenim vrijednostima može biti u rasponu od blage do teške. Za liječenje se mogu koristiti tzv. statini, lijekovi koji koče sintezu kolesterola u jetri i povisuju aktivnost LDL receptora. No od presudne je važnosti i prehrana. Preporučuje se mediteranski tip prehrane obogaćen antioksidansima i hranom bogatom vitaminom C, a osobito treba izbjegavati hranu bogatu transmasnim kiselinama poput margarina ili konditorskih proizvoda, iznutrica poput jetre i mozga, svinjetine i crvenog mesa.
- Regulacijom težine za samo 10 posto značajno se smanjuju vrijednosti kolesterola. U roku od tri mjeseca mediteranske prehrane moguće je sa visokog doći do normalnog kolesterola, no ima puno faktora i nekad su lijekovi nužni, a o tome se najbolje savjetovati sa svojim liječnikom - zaključila je.
Spas je u hladno prešanim uljima
Blaga hiperkolesterolemija je ako je ukupni kolesterol od 5,18 do 6,19, a LDL 3,36 do 4,11. Kod umjerenog oblika ukupni kolesterol je 6,21 do 7,76, a LDL 4,14 do 5,67. Nakon toga slijedi teški oblik za kojeg nemamo gornje granice. Preporučljivo je korištenje malomasnih mliječnih proizvoda s najviše do 1,5 posto mliječne masti. Prehrana bogata bijelom i plavom ribom je imperativ, osobito umjereni unos bijelog mesa peradi: Poželjno je koristiti hladno prešana biljna ulja poput maslinovog, bučinog, sezamovog i lanenog.
Zanima vas ova tema? Onda pročitajte i ovaj članak: Ljekoviti maslačak: Čisti jetru, snižava šećer, poboljšava vid ...
POGLEDAJTE VIDEO (Boris Banović) #ZAJEDNO24SATA: