Zanima vas ova tema? Onda pročitajte i ovaj članak:
'BEROŠ ME ODUŠEVIO I RANIJE, NE SMATRAM SE JUNAKINJOM NACIJE'
U doba karantene osuđeni smo biti doma kako bi spriječili širenje zaraze koronavirusa i kako bi što prije vratili u normalu svoje živote. Vrijeme provodimo 'zatvoreni' u svoja četiri zida. Neki su sami, neki dijele dom sa partnerom, neki sa svojim roditeljima, a neki sa svojom djecom.
POGLEDAJTE VIDEO:
No, mnogi od nas se pitaju kako psihički izdržati ovo vrijeme izolacije? Kako izbjeći opsesivno čitanje i traganje za informacijama o koronavirusu te kako umanjiti stres, tjeskobu i zabrinutost? Savjete o tome dao je psihijatar i psihoterapeut Milan Košuta u emisiji Nedjeljom u 2 kod Aleksandra Stankovića.
- Geni su koncentrat svega što se dogodilo našim predcima. Sada je najvažnije da našim potomcima ne prenesemo ovo stanje tjeskobe i zabrinutosti. Povećana količina tjeskobe nije dobra. Geni su baštinili sve zlo naših predaka, mi se naravno ne možemo toga sjetiti, ali dosta toga je bilo crnilo. S tim crnilom treba izaći na kraj - rekao je Milan.
U ovoj trenutnoj situaciji u kojoj se mnogi nalaze treba naći nešto kako ne bi smo poludjeli. Svatko u sebi treba naći novi dio sebe, novi način ophođenja s planetom. Pokušajmo biti plemenitiji, hrabriji, pokušajmo biti bolji ljudi. Možda neće uspjeti, ali treba pokušati.
Trebamo izbjegavati opsesivno čitanje, gledanje i slušanje vijesti o koroni. Nestrpljivo čekamo nove rezultate, strože mjere i slično. S tim trebamo prestati.
- Vijesti treba dozirati. Ne samo u ovo vrijeme nego i inače. Prestanite s tuđim doživljajima i vratite se svom doživljaju - rekao je Milan.
Stvar je ozbiljna, ali trebamo pustiti strah. Trebamo se fokusirati na ovdje i sada. Na sadašnjost. Više vremena provodite sa svojim partnerom, s obitelji, sa djecom. Pokušajte vidjeti stvari na nove načine, suočite se sa novonastalom situacijom.
Najveći problem kod ljudi je strah. Strah od nepoznatog. Strah od toga da ne znamo koliko će ova situacija trajati, hoće li nas zaobići ili će doći do nas, hoćemo li preživjeti i slično.
Zbog toga mnogi ljudi se bore sa tjeskobom i paničnim napadajima.
- Panični napad je proboj anksioznosti. On se pojavi iznenada, njega ne možemo očekivati. Napadaj panike je jako ružan i nelagodan osjećaj koji prožima vaše tijelo, praćen je gubitkom tla pod nogama, kratkoćom daha, treskavicom, hipertenzijom i slično. Napadaj može trajati od tri minute do 10. No, treba uzeti u obzir da svaki napadaj panike PROĐE te da nije bio ni jedan koji nije prošao. Međutim, uzmite u obzir da se takav napadaj opet može ponoviti, a oni koji se duže vrijeme bore s paničnim napadajem trebaju potražiti stručnu pomoć - objasnio je Milan.
Zašto se javlja panični napadaj?
Napad panike dolazi zbog krivih i iskrivljenih stavova, straha od nadolazećeg, nepotrebnog stresa, crnih misli i slično. Psihoterapija može uvelike pomoći da se dođe do razloga krivih stavova i nepotrebnih stresova.
- S druge strane, postoji i bazična svakodnevna tjeskoba. To je bazični nemir koji ima svaki čovjek. Primjerice, zbog te tjeskobe kada prelazimo cestu uvijek pogledamo je li idu auti. To je ona korisna tjeskoba - rekao je Milan.
Kako izaći na kraj jedni s drugima? Kako da molba 'molim te operi suđe' kod drugog ne izazove reakciju bijesa?
- Ako me pitate za adolescente, u to se ne razumijem. A odrasli, odrasli obratite pažnju na sljedeće: kada izgovorite tu jednu rečenicu, prvo promislite kako će na tu poruku reagirati čovjek koji prima tu poruku? Razmislite hoćete li s tom porukom postići da vam život do kraja dana bude ljepši ili ružniji - objasnio je Milan.
- Ljudi se većinom drže pravila 'krda' ili 'rulje'. Međutim, trebamo početi koristiti pamet. Ljudi su pametni i inteligentni, stoga hrabro budite pametni. Pametan je onaj kome je malo dosta, tko se ne žali i tko je umjeren - rekao je Milan.
Sve više je zavladala ideja da ljudi stalno moraju biti opušteni. I kada osjete nemir stalno si ponavljaju kako trebaju biti opušteni i upravo iz tog razloga posežu za anksioliticima poput Normabela.
- Ajde ti budi 24h na dan opušten, pa tko to može? Nitko. Ljudi posežu za alkoholom, Normabelima, cigaretama...Tijelo proizvodi sve vrste endorfina da čovjek bude zadovoljan i miran, a povremeno napet. Treba proći kroz tu napetost. Svi žele biti opušteni. Razumljivo je da se anksiolitik uzme ponekad primjerice sada kada je bio potres pa se netko trebao smiriti, ali kad se uzima konstantno to je vrlo veliki problem - objasnio je Milan.
- Iskustvo da sam prošao intenzivnu patnju, to je kapital za cijeli život. Hoću sam proći kroz tu bol, da je osjetim do kraja i kada prođem kroz to sve, onda mi ne trebaju tablete - nadodao je Milan.
Organiziranje dnevne rutine također pomaže u ovim vremenima, uz jedan dodatak, a to je otvorenost. Trebamo biti što više otvoreni i racionalni, trebamo otvoriti oči i promatrati svijet oko sebe, a ono najvažnije je da trebamo živjeti u sadašnjosti.
Kada cijela situacija sa koronom prođe hoće li porasti želja za ljudskim susretom ili će se ljudi bojati prići jedan drugome?
- Može biti i jedno i drugo. Može doći do toga da će se neki još uvijek bojati prići drugima, dok će mnogi žudjeti za ljudskim susretom, za intimnošću, za prirodom - rekao je Milan.
Tko po vama u ovoj situaciji treba potražiti stručnu pomoć?
- Sada je puno veći broj ljudi koji bi trebali nazvati stručnu pomoć. Čovjek ipak treba porazgovarati s nekim stručnim da vidi kako si može pomoći. Ako patnja traje i ne prestaje treba se javiti psihijatru - rekao je Milan.
Najveći strah u cijeloj ovoj situaciji je neznanje.
Kada biste se ponovo rodili biste li opet bili psihijatar ili nešto drugo?
- Bio bih opet psihijatar. Ono što moram naglasiti je da sam previše slušao starije, a tada ne bih toliko. Počeo bih se baviti sa psihoterapijom sa 25 godina. Bio bih radikalniji u tome. Ono što vrijedi je susret dva čovjeka - rekao je psihijatar i psihoterapeut Milan Košuta.
Zanima vas ova tema? Onda pročitajte i ovaj članak:
BELJAK: 'MOŽDA I JA IMAM PTSP, ALI JA NISAM IŠAO PO DIJAGNOZU'
POGLEDAJTE VIDEO (Boris Banović) #ZAJEDNO24SATA: