Ljudi su spremni zaboraviti moralno ponašanje ako je jednostavnije i zahtijeva manje truda, pa će prije slagati ili prevariti nekoga, nego učiniti pravu stvar, otkrili su znanstvenici sa Sveučilišta u Torontu. Dvije skupine volontera rješavali su matematičke zadatke u kojima su mogli varati. Skupina u kojoj se točno rješenje pojavljivalo samo na kompjutoru, znatno je više varala nego skupina koja se morala potruditi da vara.

 - Ako ljudi mogu lagati, a poprilično su sigurni da ih nitko neće otkriti, varat će ili zanemariti nečiju molbu na suptilan način - zaključila je autorica studije Rimma Teper.

Kada su ispitanike pitali jesu li voljni volontirati u humanitarnim udrugama, oni koji su mogli odgovoriti samo sa "da" ili "ne" pet puta su više pristajali nego oni koji su se sami trebali javiti udruzi. Psiholozi smatraju da je uzrok tome što direktno pokazivanje kako nemaju volje pomoći drugima, u ljudima budi osjećaj srama i krivnje. Tada će i suprotno svojim stvarnim željama ipak pristati, no ako im se pruži prilika da to izbjegnu, iskoristiti će je. Istraživači vjeruju kako su njihova otkrića od velikog značaja za dobrotvorne udruge koje se oslanjaju na dobru volju ljudi i njihove donacije. Stoga im preporučaju forsiranje ljudi na aktivne, moralne odluke jer to ima mnogo veći učinak.