Prerađeno meso godinama se povezuje s karcinomima gušterače, prostate i crijeva, ali studija znanstvenika s Harvarda povezuje ga i s pojavom raka dojke. Kažu kako konzumacija hamburgera može povećati rizik.
Žene obuhvaćene istraživanjem, koje su jele najviše prerađenog mesa, bile su pod devet posto većim rizikom od raka dojke, bolesti koja u Hrvatskoj svaki mjesec odnese oko 90 života. Naime, žene u našoj zemlji najčešće obolijevaju upravo od raka dojke (kada se uzmu u obzir svi tumori kod žena, rak se pojavio kod 26 posto njih).
Kod prerade mesa u hrenovke, salame, šunke, slanine itd. meso se soli, konzervira, fermentira, dimi ili usitnjava.
- Ranija istraživanja pokazala su da je rizik od raka povezan s većim unosom mesa, a nedavna analiza sugerira da obrađeno meso još povećava šansu za obolijevanjem od raka dojke. Stoga se smanjivanje konzumacije takvog mesa čini korisnim u prevenciji - rekla je dr. Maryam Farvid, glavna autorica studije kojom je obuhvatila 13 ranije provedenih istraživanja na temu povezanosti mesa i raka.
Kroz ta istraživanja analizirano je ukupno 1.133.110 žena od kojih je njih 33.493 oboljelo od raka dojke. Istraživači su proučili njihove prehrambene navike i pronašli poveznicu između jedenja mesa i većeg rizika od pojave raka dojke.
Stručnjaci sumnjaju da je to možda zbog aditiva koji se dodaju mesu kako bi imalo ružičastu boju, kao i zbog zasićenih masnoća, kolesterola i vrste željeza koja se nalazi u životinjskim proteinima, prenosi Daily Mail.
Što jesti, a što izbjegavati - da se ne oboli od raka dojke?
- Konzumirate li crveno meso, nemojte unositi više od 500 g na tjedan. Opći cilj je smanjiti konzumaciju crvenog mesa na manje od 300 g tjedno. Češće birajte ribu i meso peradi nego crveno meso. Neka to bude svježe meso i svježa riba, a unos prerađenih proizvoda smanjite na minimum - savjetuju u Kliničkom bolničkom centru Rijeka u brošuri Prevencija raka dojke.
- Smanjite unos namirnica koje su konzervirane i procesirane uz dodatak soli. Izbjegavajte prirodno slane namirnice i dosoljavanje gotovih jela jer je poželjan unos soli manji od 6 g dnevno (jedna čajna žličica) iz cjelokupnog dnevnog unosa. Npr. jedan perec od 70 g sadrži 2,09 g soli, što je 1/3 ukupno potrebne dnevne količine soli (6 g) - dodaju.
Trebalo bi izbjegavati i vrlo kaloričnu hranu. Iznimka su orašasto voće i sjemenke, koji jesu kalorična hrana, ali imaju imaju dobar sastav koji ne doprinosi neželjenom povećanju tjelesne mase, naravno, ukoliko se jedu umjerenu (npr. šaka oraha i žlica lanenih sjemenki na dan).
Jaja kažu ne treba izbjegavati, kao ni mliječne proizvode.
- Nema konačnog zaključka o utjecaju konzumacije mlijeka i mliječnih proizvoda na rizik od raka dojke, stoga preporučujemo umjerenu konzumaciju s naglaskom na fermentirane mliječne proizvode, one bez dodanog šećera i manje energetske gustoće, do 125 kcal na 100 g proizvoda - savjetuju u KBC Rijeka.
Hrana koju je poželjno jesti redovito:
- Konzumirajte barem 5 serviranja ili 400 g što raznovrsnijeg povrća i voća dnevno, dajući prednost vrstama voća i povrća s manje škroba ( krumpir i banana su primjeri namirnica s više škroba). Kao izvore složenih ugljikohidrata, u svakom obroku, birajte proso, ječam, heljdu, zob, integralnu rižu i kruh te mahunarke, radije nego bijeli kruh i peciva, rižu te običnu tjesteninu - stoji u smjernicama za prevenciju KBC-a Rijeka.
- Svaki dan vježbajte 30 minuta umjerenim intenzitetom poput brzog hodanja. Postupno povećavajte intenzitet i trajanje tjelesne aktivnosti do 60 minuta dnevno. Na minimum smanjite vrijeme provedeno ispred televizora, računala... - dodaju.
U KBC Rijeka kažu kako postoji rizik da obolite od raka dojke ako:
- imate više od 50 godina
- prvu mjesečnicu ste dobili prije 12. godine života
- niste uopće rađali ili ste rodili nakon 30. godine
- niste dojili
- u menopauzu ste ušli nakon 55. godine života
- uzimate kontracepcijske pilule
- uzimate nadomjesnu hormonsku terapiju
- imate prekomjernu tjelesnu masu nakon menopauze
- vaša majka, sestra ili kći imale su rak dojke
- konzumirate više od jednog alkoholnog pića dnevno
- rijetko se bavite nekom tjelesnom aktivnošću
Promjena životnih navika može vas spasiti od raka
Kada bi ljudi promijenili neke životne navike, broj smrtnih slučajeva od raka mogao bi biti manji za čak 40 posto. To bi bilo oko 3,1 milijun spašenih života svake godine.
Znanstvenici kažu kako su pušenje, nezdrava prehrana i previše alkohola krivci za 30,4 posto smrti od raka, što je oko 2,5 milijuna ljudi na godinu, a najviše ih bolesti podlegne zbog duhana. Pet drugih razloga za smrt od ove strašne bolesti su prekomjerno UV zračenje, pretilost, nedovoljno vježbanja, infekcije i hormoni.
Istraživači sa Instituta za medicinska istraživanja QIMR Berghofer iz Brisbanea u Australiji napravili su popis - nabrojali su česte uzročnike raka i koliki postotak ljudi umre zbog toga:
- pušenje - 20,3 posto
- loša prehrana - 5 posto
- pretilost - 5 posto
- infekcije - 5 posto
- UV zračenje - 3,2 posto
- pretjerano ispijanje alkohola - 2,4 posto
- ne vježbanje - 0,8 posto
- hormoni - 0,4 posto
Napominju kako su za mnoge smrti kriva po dva čimbenika s tog popisa.
- U mnogim slučajevima rak je tragično neizbježan, no ova studija ističe ono što smo godinama znali, da rak nije uvijek stvar genetike ili loše sreće - kazao je dr. David Whiteman, voditelj studije. Dodao je kako ljudi imaju jak utjecaj na to hoće li oboljeti ili ne - na način da promijene loše životne navike.