Evolucijski vrsta Homo sapiens čini se nevjerojatno uspješna - prema podacima UN-a, 31. listopada na svijetu će živjeti sedam milijardi ljudi. Tijekom povijesti ljudima je trebalo 120.000 godina da dostignu milijardu, a zatim se od početka 19. stoljeća do danas populacija povećala za još šest milijardi. Iako se trend snažnog porasta stanovništva smanjuje, do sredine stoljeća na Zemlji će živjeti devet, a do 2100. čak deset milijardi ljudi. Trenutačno je Kina najmnogoljudnija zemlja na svijetu, no politika smanjenja nataliteta, koja je počela 1979. i prema kojoj bračni parovi u gradu mogu imati samo jedno dijete, daje rezultate. 

Populacija Indije premašit će Kinu do 2020., a do 2040. Afrika će imati najviše stanovnika, predviđa biolog Joel Cohen. Znanstvenici se slažu da su resursi Zemlje ograničeni i da bi broj veći od deset milijardi ljudi nužno izazvao velike sukobe oko vode, hrane i energije. Čak i kad bi svi pristali biti vegetarijanci (pa se životinje iz uzgoja ne bi trebale hraniti), 1,4 milijarde hektara obradive površine na Zemlji i uz najveću učinkovitost moglo bi prehraniti najviše deset milijardi ljudi, napominje sociobiolog s Harvarda Edward O. Wilson. Negdje na putu do 2100. čovječanstvo će trebati porast stanovništva staviti pod kontrolu. 

Ljudi iz Afrike bolji život tražit će u Europi

Dok Kina snižava natalitet, žena u Africi u prosjeku rodi sedmero djece. Od njih će samo 15 posto krenuti u školu, a ostali će biti neobrazovani. Migracije iz Afrike u Europu predstavljat će velik izazov za sve zemlje Zapada u sljedećim desetljećima.

Gradovi se šire poput balona

U posljednje dvije godine gradsko stanovništvo premašilo je broj ruralnog, a do 2050. broj ljudi u gradovima s 3,5 milijardi popet će se na 6,3 milijardi. Svakih pet godina u sljedećih 40 nastat će grad od milijun ljudi, a veliki gradovi postat će još veći. 

Izumiranje životinjskih vrsta

Dok ljudska populacija ima sedam milijardi ljudi, vrste koje su joj blizu u hranidbenom lancu ne prelaze 20 milijuna jedinki. Gubitak staništa za život, zagađenje, globalno zagrijavanje i pretjeran izlov samo su neki od razloga zašto nestaju u prosjeku tri vrste na sat, a svi su povezani sa snažnim porastom ljudi na Zemlji. Mnogi biolozi vjeruju kako je već u tijeku šesto veliko izumiranje u kojem će 75% svih vrsta nestati s lica Zemlje u geološki relativno kratkom vremenu, u sljedećih 300 do najviše 2000 godina. Tzv. božica rijeke Yangtze, slatkovodni dupin baiji, nestao je 2006. zbog izlova i zagađenja, a u Meksičkom zaljevu najmanji kit na svijetu vaquita ili “mala krava” ima još samo 300 jedinki. Ako ga ne ubije harpun kitolovca, pesticidi i zagađenja u moru, vjerojatno će prekinuti nastavak vrste. 

U Indiji, Nepalu i Pakistanu nestalo je 98 posto gavijala

Indijski gavijal jedina je preživjela vrsta porodice Gavialidae, skupine gmazova nalik na krokodile, no s dugom, suženom čeljusti. Sredinom prošlog stoljeća ljudi su ih počeli nekontrolirano ubijati zbog kože, lijekova i trofeja, a njihova jaja pripremali su za doručak. Danas imaju manje od 1500 jedinki. 

Zagrijavanje i zagađenje mora uništava koralni greben

Jelenov koralj je sa svojim brzo rastućim kolonijama najvažnija vrsta u stvaranju koraljnoga grebena na Karibima. No zbog otpadnih voda koje u more pušta čovjek, od 1980. nestalo je više od 90 posto ove vrste. Zagrijavanje mora dodatno smanjuje sposobnost koralja da stvori zaštitni skelet. 

Globalno zagrijavanje prenosi bolesti na Akikki

Akikiki je najugroženija ptica pjevačica na otocima Havaja. Europljani su došli na Havaje 1778. te donijeli bolesti (malarija) i životinje (štakori i mačke) koje su ugrozile akikiki. Globalno zagrijavanje situaciju je učinilo još težom za nju.

Smaragdnom vretencu ljudi su uništili stanište 

Iako kukci nisu na rubu izumiranja, hineovo smaragdno vretence nije te sreće. Maleni kukac zelenih očiju nekad je letio po livadama diljem Amerike, no razvojem industrije uništena su njegova staništa, pa danas živi u samo nekoliko država. 

Ljudi je sve više, gibona sve manje

Gibon Hainan živi još samo na istoimenom otoku u Kini, a vjeruje se kako ih nema više od 20. Ljudi su na otoku uništili šume te prisilili gibone da pronađu druga mjesta za život s manje hrane. Izgradnja cesta, hidrocentrala i plantaža dodatno su ugrozili kineske gibone. 

Pliva samo u južnim dijelovima rijeke Mekong

Divovski som Mekong može narasti do tri metra i težiti 200 kg te je najveća slatkovodna riba na svijetu. No zbog neracionalnog izlova te brana koje su uništile staništa i spriječile migracije broj im se smanjio za 90 posto, a vrsta ima samo 900 jedinki.