Zanima vas ova tema? Onda pročitajte i ovaj članak: NA OVAJ NAČIN DIJETE OTKRIVA DA JE POD STRESOM ZBOG IZOLACIJE
Produljenje karantene bilo je očekivano, no vijest je ipak mnoge duboko razočarala, kaže Linda Bauld, profesorica javnog zdravstva na Sveučilištu u Edinburghu, nakon što je u četvrtak objavljeno da se u Velikoj Britaniji karantena produljuje za tri tjedna.
- Neizravne se posljedice akumuliraju, a nedavna istraživanja pokazala su zabrinjavajuć porast anksioznosti i depresije među populacijom - rekla je.
Konstatacija vrijedi za sve zemlje u kojima se provodi ova drastična mjera, a naše je moderno društvo već desetljećima ne pamti. U Francuskoj je konzorcij istraživača, koji uključuje i Visoku školu za istraživanje javnog zdravlja, pokrenuo longitudinalnu studiju na panelu od tisuću ljudi pod nazivom CoConel (koronavirus i karantena), a provela ju je tvrtka za istraživanje javnog mišljenja Ifop.
Na kraju drugog vala produljenja karantene, proglašene 8. travnja i prije najave jednomjesečnog produljenja izolacije koja je u Francuskoj na snazi od 17. ožujka "ukupno 37 posto ispitanih pokazivalo je znakove psihološkog stresa". Nije bilo većih razlika u odnosu na rezultate nakon prvog vala koji su objavljeni u ožujku.
- Usporedba s najnovijim podacima prikupljenim među općom populacijom u 2017. godini upućuje na pogoršanje mentalnog zdravlja tijekom razdoblja karantene. Ako se ova situacija nastavi i u idućih nekoliko tjedana, mogla bi pogodovati pojavi teških psihijatrijskih oboljenja i porastu potražnje za psihijatrijskim liječenjem nakon ukidanja karantene, na što se moramo pripremiti - upozoravaju znanstvenici.
Ozbiljan utjecaj na mentalno zdravlje
Iste brige muče i stručnjake u Sjedinjenim Državama, gdje "više od trećine Amerikanaca (36 posto) kaže da korona virus ozbiljno utječe na njihovo mentalno zdravlje", stoji u pismu Američke udruge psihijatara (APA) upućenom članovima Kongresa 13. travnja.
Upozoravajući na to da bi u dogledno vrijeme moglo "biti još više Amerikanaca kojima će biti potrebna psihološka i psihijatrijska pomoć", APA poziva na ulaganja namijenjena hitnim slučajevima, ali i na ulaganja u "razdoblju oporavka“. Pritom se misli na telekonzultacije i pristup liječenju svim građanima.
"Poziv na akciju", pokrenut u Velikoj Britaniji, u četvrtak 16. travnja u časopisu Lancet Psychiatry potpisala su 24 stručnjaka. Isti je dan najavljena mjera produljenja karantene u toj državi.
Konkretno, liječnici pozivaju na pojačan nadzor psihosomatskih posljedica epidemije.
- Povećana društvena izolacija, usamljenost, zabrinutost za zdravlje, stres i ekonomski pad preduvjeti su koji štete dobrobiti i mentalnom zdravlju pojedinca. Problem je prevelik da bismo ga zanemarili - sažeto je napisao jedan od potpisnika, Rory O'Connor sa Sveučilišta u Glasgowu.
Liječnici "već zamjećuju utjecaj izolacije na dosadašnjim, ali i na novim pacijentima", ističe profesor Antoine Pelissolo, šef psihijatrijske službe u pariškoj bolnici Henri-Mondor.
- A bit će i ostalih komplikacija, poput psihosocijalnih posljedica krize koja će uslijediti - dodao je.
Halucinacije
Upravo će pristup profesionalnoj pomoći biti jedan od glavnih izazova za izlazak iz krize. S obzirom na predrasude, ne želimo da se osobe s mentalnim poremećajima u javnosti prepoznaju kao "luđaci".
- Destigmatizacija je presudna. Primjerice, dokazana je povezanost između prisilne izolacije i halucinacija, no mora postojati mogućnost da porazgovaramo i o takvim tabu temama. Kada pojedinac osjeća srčane tegobe, čini se normalnim konzultirati kardiologa. Na isti bi se način netko, u slučaju psihičkih poteškoća trebao javiti psihijatru - smatra Anne Giersch, voditeljica Odjela za kognitivnu neuropsihologiju na istraživačkom Institutu Inserm pri Sveučilištu u Strasbourgu.
Sindikat francuskih psihijatara (SPF) smatra da bi svatko trebao imati jednostavan pristup psihijatru. SPF je još 23. ožujka zatražio da se zajamče "potrebna sredstva namijenjena prevenciji i nastavku liječenja".
Kriza bi mogla biti "prilika da pokušamo ustanoviti kako se s ovim problemom možemo jednostavnije nositi, a da pacijenti pritom ne čekaju mjesecima na razgovor s psihijatrom", kaže predsjednik SPF-a Maurice Bensoussan.
Sindikat već pokušava "uspostaviti čvršću vezu s liječnicima primarne zdravstvene zaštite te s njima razviti bolju suradnju" da bismo "se što uspješnije nosili s novim izazovima i da bismo se pripremili za post-covid razdoblje".
Članovi smatraju da treba proširiti poruku profesora Pelissola koja glasi: Ova situacija može utjecati na svakoga i to je normalno. A pritom se svima kojima je potrebno mora i može pomoći.
Zanima vas ova tema? Onda pročitajte i ovaj članak: Ljudi se zbog korona-izolacije sada više sjećaju svojih snova
POGLEDAJTE VIDEO (Boris Banović) #ZAJEDNO24SATA: