Znanstvenici su otkrili da se smrtonosna gljivica, poznata po povezanosti s tzv. prokletstvom Tutankamonove grobnice, može iskoristiti u borbi protiv raka. Aspergillus flavus, toksična gljivica povezana sa smrtnim slučajevima tijekom iskapanja drevnih grobnica, može se pretvoriti u snažan spoj učinkovit protiv raka, pokazala su istraživanja.
POGLEDAJTE VIDEO:
Znanstvenici sa Sveučilišta Penn u Pennsylvaniji vjeruju da ovo otvara nova područja u otkrivanju lijekova na bazi gljivica.
Ova plijesan, prepoznatljiva po svojim žutim sporama, pronađena je u zapečaćenim grobnicama u Egiptu. Smatralo se da je odgovorna za smrti više ljudi koji su ušli u grobnice, uključujući i one koji su 1923. otvorili grobnicu faraona Tutankamona.
Spore aspergilusa osobito dobro uspijevaju na žitaricama, kojih je u Tutankamonovoj grobnici bilo u izobilju – u brojnim su košarama bili spremljeni darovi u obliku kruha i sirovog zrnja.
Od prokletstva do lijeka
Ideja o faraonovom prokletstvu pojavila se još 1820-ih, nakon što su u grobnicama pronađeni natpisi s mračnim upozorenjima, za koje se vjerovalo da su služili za odvraćanje pljačkaša.
Nakon otvaranja Tutankamonove grobnice, niz smrti članova arheološke ekspedicije, uključujući pokrovitelja ekspedicije lorda Carnarvona, Georgea Jaya Goulda i egiptologa Arthura Macea, dodatno je potaknuo glasine o prokletstvu.
Desetljećima kasnije, liječnici su iznijeli teoriju da su za te smrti možda odgovorne gljivične spore koje su stoljećima mirovale u grobnici.
Sedamdesetih godina prošlog stoljeća, dvanaest znanstvenika ušlo je u grobnicu poljskog kralja Kazimira IV. Unutar nekoliko tjedana, njih deset je preminulo. Kasnijom analizom utvrđeno je da se u grobnici nalazio A. flavus, čiji toksini mogu izazvati teške infekcije pluća, osobito kod osoba oslabljenog imuniteta.
Kada je mumija Ramzesa II. 1976. prevezena u Pariz, znanstvenici su na njoj identificirali čak 89 vrsta gljivica – među njima i aspergillus.
Danas se upravo ta gljivica, nekada simbol straha, pokazuje kao neočekivani izvor obećavajuće terapije protiv raka.
- Gljivice su nam dale penicilin. Ovi rezultati pokazuju da priroda još skriva brojne potencijalne lijekove koje tek trebamo otkriti - rekla je Sherry Gao, profesorica sa Sveučilišta Penn i glavna autorica nove studije objavljene u časopisu Nature Chemical Biology.
U potrazi za novim spojevima
Znanstvenici su analizirali desetke sojeva aspergilusa u potrazi za onima koji bi mogli biti izvor novih lijekova. Otkrili su molekule koje se mogu modificirati u tzv. asperigimicine – spojeve s potencijalom za borbu protiv raka.
Čak i bez modifikacije, asperigimicini su u laboratoriju pokazali snažno djelovanje protiv stanica leukemije.
Jedna varijanta, kojoj su istraživači dodali molekulu prisutnu u matičnoj mliječi, pokazala je učinak usporediv s dvama postojećim lijekovima koji se desetljećima koriste za liječenje leukemije.
Blokiranje dijeljenja stanica
Daljnjim testiranjem znanstvenici su otkrili da asperigimicini blokiraju proces diobe stanica.
- Stanice raka se dijele nekontrolirano. Ovi spojevi sprječavaju stvaranje mikrotubula, struktura ključnih za dijeljenje stanica - objasnila je Gao.
Spojevi su pokazali specifično djelovanje na stanice leukemije, dok su učinci na stanice raka dojke, jetre ili pluća bili zanemarivi.
Qiuyue Nie, prva autorica studije i postdoktorandica, dodala je: 'Spojevi pokazuju snažnu bioaktivnost. Ovo je još neistraženo područje s golemim potencijalom'.
Sljedeći korak je testiranje asperigimicina na životinjskim modelima, s nadom da bi u budućnosti mogli doći i do kliničkih ispitivanja na ljudima, piše The National.