No kratak život kompenziraju time što imaju više potomaka u kraćem vremenu. Analizirajući više od 700 vrsta ptica i 540 vrsta sisavaca, znanstvenici smatraju da se s evolucijske točke gledišta ni jedna strategija ne može smatrati boljom od druge.
POGLEDAJTE VIDEO: Neboder za ptice u Rijeci
- To su samo dva različita načina rješavanja životnih problema - kazao je glavni autor studije Stuart Bearhop, profesor na britanskom sveučilištu Exeter.
- Jedan je način da živite brzo i kratko, a drugi je da živite sporo i proizvodite manje potomaka, ali u duljem vremenskom okviru - rekao je.
U prirodi je to uravnoteženo tako da nijedna skupina, migratorna ili ne, nema prevlast.
- Životinja s kraćim životnim vijekom i više potomaka u osnovi proizvede istu količinu svojih kopija kao i ona sa sporijom reprodukcijom na dulje vrijeme - rekao je Bearhop.
Klimatske promjene
Migracije životinja zbivaju se na nebu, u vodi i u različitim kopnenim predjelima. Klimatske promjene mogle bi više naštetiti migratornim vrstama jer se one moraju nositi s promjenama na više lokacija, a rezidentne samo na jednoj, rekao je Bearhop.
Njihova putovanja do mrijestilišta, hranilišta ili gnjezdilišta i natrag odvijaju se u skladu s godišnjim dobima i ovise o predvidljivim vremenskim obrascima, vjetrovima ili strujama. No globalno zagrijavanje remeti te obrasce višim temperaturama, obilnijim padalinama i promjenama vegetacije.
Znanstvenici očekuju da će zbog toga vidjeti promjene u reproduktivnim stopama i stopama preživljavanja u nekih migratornih vrsta.
Veličina ptica je važna
Utvrdili su i da je veličina ptica važna.
- Ptice selice i šišmiši imaju manja tijela od rezidentnih vrsta, dok su migratorni hodači i plivači, a to su svi sisavci osim šišmiša, veći - kažu autori.
Jedino veliki hodači i plivači mogu pohraniti dovoljno energije za duga putovanja.
- Zato, primjerice ne postoje migratorne vrste miševa. Jednostavno ne mogu fizički prijeći velika područja - kaže Bearhop.