Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske je prije desetak dana uspostavilo Registar otoka čiji cilj je bio stvoriti dokument koji će imati sve bitne informacije vezane za obalu i otoke.
POGLEDAJTE VIDEO: Prelijepi hrvatski otoci
U registru je upisano 78 otoka, 524 otočića i 642 hridi. Svaka stavka ima upisanu županiju u kojoj se nalazi, kategoriju, geografsku površinu, nastanjenost i udaljenost od kopna.
Registar sadrži osnovne, geografske i demografske podatke, podatke o teritorijalnoj nadležnosti te podatke o indeksu razvijenosti, prometnoj povezanosti i podatke iz nadležnosti Ministarstva zdravstva.
Na primjer Daksa je otočić u Dubrovačko-neretvanskoj županiji od 65,880 metara kvadratnih koji se nalazi u priobalju i nije nastanjen. Gangarol je otočić u Šibensko-kninskoj županiji koji ima 332,103 metara kvadratnih, kanalski je tip otočića i nije nastanjen.
U registru ima i svakakvih interesantnih informacija poput te da je Hrvatska, uz Finsku, jedina zemlja Europske unije koja ima zakon o otocima ili da je svaki 32. stanovnik Hrvatske otočanin. Pa da je najviši otočni vrh Vidova gora na otoku Braču visok čak 778 metara nad morem.
Najdulju obalnu crtu ima otok Pag, najveću površinu ima otok Cres, a najduži otok je Hvar. Najviše stanovnika od svih otoka ima otok Krk.
Zanimljiva informacija je da hrvatski otoci spadaju u najsunčanije krajeve Europe.
Na otocima, uključujući i poluotok Pelješac, živi ukupno 132,756 stanovnika - na 50 naseljenih otoka, u 18 gradova na otocima i u 41 općini, odnosno u 345 naselja.
Najgušće naseljen je otočić Krapanj u Šibensko-kninskoj županiji koji je velik ukupno 356,141 metara kvadratnih i nalazi se u priobalju.