U posljednjih 20 godina broj alergičnih se utrostručio te će trećina svih stanovnika tijekom života dobiti alergiju. Najugroženije su najrazvijenije države, a najpodložnija alergijama djeca. Prije tri godine istraživanje u EU pokazalo je da 39% djece i 30% odraslih imaju astmu, peludnu groznicu ili ekcem. Neki znanstvenici pretpostavljaju da je za to kriva pretjerana čistoća. Budući da smo u djetinjstvu izloženiji sve manjem broju bacila i alergena, zbog napredne higijene naš je imunitet sve slabiji te pretjerano reagira kad dođe u doticaj s alergenima kao što su pelud, prašina, grinje i mačja dlaka. Peludnu alergiju najbolje je liječiti izvan sezone cvatnje kada u okolini nema alergena, a alergiju na prašinu u bilo koje doba.

"CIJEPLJENI" PROTIV ALERGIJE NA KIKIRIKI
U dijelovima Afrike i Izraelu, gdje je kikiriki dio dječje prehrane, ne postoji alergija na kikiriki jer se organizam pravovremno navikava. Broj alergičnih na kikiriki drugdje se udvostručio u posljednjih 6 godina.

ALERGIJE ZAGORČAVAJU ŽIVOT
Čak 62 posto alegičara kaže da im alergija značajno snižava kvalitetu života. Astmatičari se zapušu kad guraju kolica u trgovini, ne mogu ići uz stube, ne puštaju ih u avion, a zimi ne izlaze. Mladi koji pate od peludne groznice imaju 40% više izgleda da padnu ispite u proljeće i rano ljeto kad vlada pelud.

KAPIMA PROTIV ALERGIJE
Zagađenje okoliša mijenja strukturu peludnog zrnca i čini ga opasnijim, zato ima sve više alergičnih, kaže mr. sc. Alma Rožman iz Poliklinike za bolesti dišnog sustava.
- Pušenje, loša prehrana i stres slabe organizam i čine ga podložnijim alergijama. Alergije se liječe hiposenzibilizacijom. Sada su dostupne i kapi koje se stavljaju pod jezik i nemaju nuspojava.