Bilo da se radi o pilećim prsima ili posljednjem komadu lazanja, mnogi od nas redovito spremaju ostatke hrane u zamrzivač. No, čini se da smo to cijelo vrijeme možda radili pogrešno. Dok su plastične posude uobičajen izbor mnogih ljudi, stručnjaci sada upozoravaju da bi ih trebalo izbjegavati. Umjesto toga, tim organizacije Which? preporučuje zamrzavanje ostataka hrane u staklenim ili čeličnim posudama.
POGLEDAJTE VIDEO:
- Staklene i čelične posude sigurne za zamrzavanje predstavljaju izdržljivu i dugotrajnu alternativu plastici za čuvanje ostataka hrane - navodi ova organizacija za zaštitu potrošača.
- Kada se zamrzne, plastika može postati krhka. To može uzrokovati odvajanje sitnih čestica i njihovo oslobađanje u obliku mikroplastike. Grijanje hrane u plastičnim posudama također povećava oslobađanje mikroplastike, koja može izravno dospjeti u samu hranu, dodaju.
- Ako pripremate hranu za zamrzavanje ili podgrijavanje u mikrovalnoj, korisno je imati i alternativne posude pri ruci - objašnjava Which?.
Mikroplastikom nazivamo sitne plastične fragmente manje od 5 milimetara. Nastaju od većih plastičnih proizvoda – poput vrećica, posuda ili boca – koji se s vremenom raspadaju na sve sitnije dijelove.
Ako se plastične posude koriste za zamrzavanje ili podgrijavanje hrane, to može predstavljati problem.
- Ponavljano zagrijavanje ili zamrzavanje plastike (poput spremnika za hranu) može ubrzati taj proces razgradnje, navodi Which?.
Zbog toga je priprema i skladištenje hrane u plastičnim posudama potencijalni izvor izloženosti mikroplastici.
Štetno za okoliš
Istraživanja su već pokazala snažne dokaze da mikroplastika šteti okolišu. Primjerice, znanstvenici su utvrdili da mikroplastika može ometati sposobnost malih organizama i biljaka da skladište ugljik.
Time se narušava tzv. „blue carbon” ciklus – ugljik pohranjen u morskim ekosustavima – koji je ključan u ublažavanju klimatskih promjena.
Međutim, dugoročni učinci na ljudsko zdravlje još nisu u potpunosti poznati, iako je mikroplastika već pronađena u ljudskoj krvi, plućima, posteljici pa čak i u majčinom mlijeku.
- Krvno-moždana barijera (BBB) tanka je zaštitna membrana oko mozga koja štiti od prijetnji poput bakterija, toksina i kemikalija, objašnjava britanska Agencija za zdravstvenu sigurnost (UKHSA).
- Istodobno, ta barijera propušta kisik i hranjive tvari kroz sitne otvore koje nadziru specijalizirane stanice, dodaju.
Nanoplastika je toliko sitna da može proći kroz te obrambene stanice, poznate kao periciti, ili ‘zajahati’ hranjive tvari na putu prema mozgu.
- Bolesti poput Alzheimerove i Parkinsonove povezane su s poremećajem rada pericita, što otvara pitanje mogu li sitni komadići plastike ili njihovo nakupljanje u tim stanicama pridonijeti razvoju sličnih bolesti. To je pitanje koje znanstvenici trenutačno istražuju - dodaje UKHSA