To je to što me zanima!

Špek na našim policama: Čini se slastan, ali je često nejestiv

Špek koji je samo dimljen i nije sušen treba termički obraditi, odnosno kuhati ili peći. Ne spada u trajne proizvode. Dimljenu suhu slaninu možete odmah jesti
Vidi originalni članak

Kupio sam lijepi komad špeka i kasnije vidio da se mora termički obraditi. Zašto? Je li to zavaravanje kupaca ako se špek ne smije jesti samo narezan, pitao je čitatelj iz okolice Siska.

Poslao nam je i fotografije špeka i deklaracije.

- Prva asocijacija na špek je - narezan. Kuhan ili pečen? Možda s jajima ili u sarmi, ali ne bih kupovao poseban špek - dodao je čitatelj.

Komentar na tu deklaraciju tražili smo iz Ministarstva poljoprivrede.

- Dimljenu slaninu treba razlikovati od dimljene suhe slanine. Suha dimljena slanina jede se uvijek u obliku u kakvom se prodaje bez potrebe za termičkom obradom, a dimljena slanina se može jesti u obliku u kakvom se prodaje ili po uputi proizvođača, dakle termički obrađena - rekli su iz Ministarstva.

POGLEDAJTE VIDEO:

Vaš internet preglednik ne podržava HTML5 video

Pojašnjavaju da se po pravilniku pod nazivom suha slanina na tržište stavljaju trajni suhomesnati proizvodi koji se proizvode od mišićnog i masnog tkiva svinja soljenjem, a podvrgava se sušenju i zrenju sa ili bez dimljenja. Dimljeni špek je polutrajni suhomesnati proizvod, a radi se od salamurene svinjske potrbušine i podvrgava toplinskoj obradi, pasterizaciji te dimljenju.

Dodali su da je ovaj špek pravilno deklariran, a iste članke pravilnika citirao je i proizvođač.

- Naš dimljeni špek, deklariran je po propisu. Proizveden je u Hrvatskoj od svinjske pancete iz EU. Ne spada u trajne proizvode pa ga treba termički obraditi prije jela jer nije prošao sve faze proizvodnje kao trajni proizvodi. Prolazi sušenje i dimljenje bez zrenja pa ima više vode i zato mu je rok trajanja kraći - kažu iz Pisiniuma.

Naziv špeka je “domaći”.

- Kod dobrovoljnih navoda, poput ‘domaći’, prema Uredbi EU informacije o hrani ne smiju biti obmanjujuće. Navod ‘domaći’ može se koristiti na onome što se proizvodi u manjim količinama ili ručnom izradom. Budući da potrošači riječ ‘domaći’ povezuju i s podrijetlom, trebalo bi biti riječ o proizvodu hrvatskog podrijetla - kažu iz Ministarstva poljoprivrede i dodaju da se zemljom podrijetla smatra ona gdje je obavljena posljednja prerada pa, ako je kod nas proizveden, špek se može smatrati hrvatskim bez obzira što je sirovina, meso iz EU.

EKTOMORF ILI MEZOMORF Tip tijela otkriva koju hranu trebate jesti, a koju izbjegavati

Treba čitati sitna slova, posebno na jeftinom proizvodu

Pomalo zbunjujuća je uputa na deklaraciji ovog špeka da se proizvod prije konzumacije mora termički obraditi. Bilo bi dovoljno da je napomenuto da proizvod nije termički obrađen niti jestiv u ovakvom stanju, kakav se kupi.

Potrošači moraju detaljno čitati deklaracije, a oni koji ne čitaju imati će problema s konzumacijom. Ovo je samo aromatizirani dimom, sirovi proizvod, špek od svinje, upozorava Marijan Katalenić, stručnjak za sigurnost hrane.

Privlači da ga odmah pojedemo, bez pečenja

Taj špek nije sušen nego samo dimljen i spada u polutrajne proizvode. Na sušenom špeku treba pisati da je trajni proizvod (iako se i takav može pokvariti) i tada ga smijemo jesti bez prethodne termičke obrade, kuhanja ili pečenja.

Obradili su ga u Hrvatskoj od mesa iz EU

Od 1. travnja 2020. vrijedit će nova pravila za navođenje podrijetla glavnog sastojka hrane ako nije isto kao porijeklo proizvoda. No i dalje nećemo znati odakle je nešto jer će smjeti pisati da je iz EU ili da svinjsko meso nije iz Hrvatske.

POGLEDAJTE VIDEO SERIJAL 'ZENZACIJA' S IVANOM ŠARIĆEM:

Vaš internet preglednik ne podržava HTML5 video

Idi na 24sata

Komentari 3

  • 17.12.2019.

    Radi se često o uvozu sirovine, ali i gotovih proizvoda, najčešće iz Italije, Španjolske, Mađarske itd.Čast iznimkama, ali u ovom slučaju nema ni a od autohtonih, ni d od domaćih proizvoda, prepakira se proizvod,deklarira i prodaje pod domaći tradicionalni hrvatski proizvod. Tzv. proizvođač izbacuje proizvode na tržište koji su sirovi, kao u ovom slučaju, kako bi povećao sebi zaradu, ne žele gubiti na kaliranju proizvoda, pa ga gotovo nejestivog izbacuju na police trgovina, a jestiv je samo termički obrađen. A potrošači nažalost još i masno plate takve proizvode, koje treba dodatno termički obraditi.

  • 17.12.2019.

    ....kod nas je sve domaće...a nemamo ništa....

  • Hakiro Okada 16.12.2019.

    Samo sol i gotovo, ostalo je varanje kupaca, kakvi aditivi na slaninu

Komentiraj...
Vidi sve komentare