Ranije buđenje jedan je od prirodnih procesa koji prate starenje, a povezano je s promjenama u mozgu, vidu i unutarnjem biološkom satu. Kako objašnjava profesorica psihologije Cindy Lustig sa Sveučilišta Michigan, ne postoji samo jedan razlog zašto se to događa, već je riječ o nekoliko međusobno povezanih čimbenika, piše HuffPost.
POGLEDAJTE VIDEO:
Mozak s godinama drukčije reagira na signale
Jedan od glavnih razloga ranijeg buđenja povezan je s promjenama u načinu na koji mozak obrađuje informacije iz okoline.
Dr. Sairam Parthasarathy, direktor Centra za spavanje i cirkadijalne znanosti Sveučilišta Arizona, objašnjava da mozak s godinama postaje manje osjetljiv na signale koji mu pomažu prepoznati doba dana.
Ti signali uključuju sunčevu svjetlost, zalazak sunca, vrijeme obroka, tjelesnu aktivnost i društvene navike. Oni pomažu našem unutarnjem satu održavati pravilan ritam spavanja i budnosti.
Kod mlađih osoba mozak lakše prepoznaje te informacije i prilagođava im vrijeme odlaska na spavanje. Međutim, kod starijih ljudi taj proces postaje manje učinkovit, zbog čega se umor može pojaviti ranije tijekom večeri.
Posljedično, osobe koje ranije odlaze na spavanje često se i bude ranije, ponekad čak i prije izlaska sunca.
Promjene vida također imaju važnu ulogu
Zanimljivo je da na vrijeme buđenja mogu utjecati i promjene vida povezane sa starenjem. Profesorica Lustig objašnjava da oči s godinama mogu propuštati manje svjetlosti, čime se smanjuje količina svjetlosnih signala koje mozak prima. To je posebno izraženo kod osoba s kataraktom, odnosno sivom mrenom, koja uzrokuje zamućenje vida i otežava prolazak svjetlosti.
Kada manje večernjeg svjetla dopire do očiju, mozak može dobiti dojam da je sunce zašlo ranije nego što zapravo jest.
Zbog toga tijelo može početi ranije lučiti melatonin, hormon koji sudjeluje u regulaciji ciklusa spavanja i budnosti.
Budući da se pospanost javlja ranije, osoba može ranije zaspati, ali se i probuditi u ranijim jutarnjim satima. Stručnjaci ističu da postoje određeni dokazi prema kojima operacija katarakte može poboljšati kvalitetu i trajanje sna jer omogućuje bolji prolazak svjetlosti do oka.
Kako spriječiti prerano buđenje?
Iako su promjene u obrascima spavanja prirodan dio starenja, postoje načini koji mogu pomoći u održavanju željenog ritma.
Parthasarathy objašnjava da izlaganje svjetlosti u kasnijim večernjim satima može pomoći osobama koje žele kasnije odlaziti na spavanje i kasnije se buditi.
Za razliku od uobičajenih savjeta o smanjivanju izloženosti ekranima prije spavanja, u ovim specifičnim slučajevima ciljano izlaganje jačoj svjetlosti može odgoditi početak lučenja melatonina.
To može uključivati večernju šetnju prije zalaska sunca ili boravak u dobro osvijetljenoj prostoriji. Stručnjak savjetuje započeti izlaganje svjetlosti otprilike 30 do 60 minuta prije zalaska sunca te, ovisno o potrebama, nastaviti i nakon njega. Spominje i mogućnost približno dva sata izlaganja svjetlosti, iako trajanje treba prilagoditi pojedincu.
Ipak, takva metoda nije prikladna za svakoga, osobito za osobe s određenim poremećajima spavanja, pa je kod dugotrajnih problema korisno potražiti stručni savjet.
Važne su i svakodnevne navike
Profesorica Lustig ističe da kvaliteti sna pridonose i svakodnevne navike. Posebno upozorava na konzumaciju alkohola prije odlaska na spavanje. Iako alkohol u početku može izazvati pospanost, tijekom noći može narušiti kvalitetu sna i dovesti do češćih buđenja.
Redovita tjelesna aktivnost također može pomoći u održavanju kvalitetnog sna, dok izlaganje jutarnjoj sunčevoj svjetlosti pridonosi usklađivanju unutarnjeg biološkog sata s prirodnim izmjenama dana i noći.
Važno je naglasiti da ranije buđenje samo po sebi ne znači da postoji zdravstveni problem. Ako osoba spava dovoljno dugo i tijekom dana se osjeća odmorno, promjena vremena buđenja može biti samo dio prirodnog procesa starenja.
Međutim, ako ranije buđenje prati dugotrajan umor, nesanica ili izrazita dnevna pospanost, preporučuje se razgovor s liječnikom.
Iako ne možemo spriječiti sve promjene koje dolaze s godinama, pravilne navike i razumijevanje vlastitog biološkog ritma mogu pomoći da san ostane kvalitetan i okrepljujući.