Dok je nekoć alergija bio rijedak zdravstveni poremećaj, danas je svako četvrto dijete alergično, upozoravaju znanstvenici. Mnogi od njih vjeruju kako je uzrok tome promjena prehrane i životnog stila, kao i pretjerane higijene.

Prijašnje su generacije bile u većem doticaju s prljavštinom i brojnim mikroorganizmima, zbog čega je njihov imunitet bio snažniji. Još jedan razlog povećanja broja alergičara i astmatičara je pretjerana uporaba antibiotika.

Najčešći okidači alergija od namirnica su mliječne namirnice, orašasti plodovi, pšenica, soja i jaja, a pojava alergije se može dogoditi i u kasnijoj životnoj dobi, objašnjava dr. Mikhil Thapar iz bolnice London. Oko četiri posto djece ima neki oblik alergije na hranu, a ukoliko ona nije dijagnosticirana može izazvati ozbiljne zdravstvene probleme poput gušenja. Za liječnike je najvažnije utvrditi na što je točno čovjek alergičan, kako bi se moglo izbjeći izlaganje alergenu. Osim alergija na određenu vrstu hrane, česte su alergije na prašinu i pelud raznih biljaka.