Doživjeti 100 godina nekada je bilo prava rijetkost, no danas broj stogodišnjaka u svijetu kontinuirano raste. Iako genetika igra važnu ulogu, znanstvenike sve više zanima mogu li se znakovi dugog života prepoznati puno ranije - primjerice kroz rutinske krvne pretrage.
POGLEDAJTE VIDEO:
Upravo to pokušalo je otkriti veliko švedsko istraživanje koje je analiziralo podatke 44.636 ljudi iz AMORIS baze, jedne od najvećih europskih zbirki laboratorijskih nalaza. Sudionici su praćeni čak 35 godina, a tijekom tog razdoblja njih 1.224 doživjelo je 100. rođendan.
Cilj istraživanja bio je utvrditi postoji li povezanost između određenih krvnih biomarkera i iznimne dugovječnosti. Znanstvenici su proučavali 12 uobičajenih pokazatelja, među kojima su bili glukoza, ukupni kolesterol, kreatinin, jetreni enzimi, željezo i mokraćna kiselina.
Ravnoteža u organizmu ključ je dugovječnosti
Rezultati su pokazali da osobe s višim razinama glukoze u krvi imaju manju vjerojatnost doživjeti duboku starost. Taj nalaz nije iznenađenje jer je kronično povišen šećer već dugo povezan s većim rizikom od srčanih bolesti, oštećenja krvnih žila i dijabetesa.
Zanimljiv rezultat odnosi se i na mokraćnu kiselinu. Osobe s nižim vrijednostima imale su veće šanse za dug život, što bi moglo biti povezano s manjom razinom kronične upale u organizmu.
Istraživanje je pokazalo i da preniske vrijednosti ukupnog kolesterola i željeza nisu nužno povoljne. Drugim riječima, ni ovdje ekstremi nisu poželjni.
Zaključak znanstvenika prilično je jasan: dugovječnost nije vezana uz jedan „savršeni” nalaz, nego uz ravnotežu. Stabilne vrijednosti šećera, uredna funkcija bubrega i jetre te uravnoteženi metabolički pokazatelji mogli bi biti važan temelj zdravijeg i duljeg života.