Svjetska skladišta puna su neprodane odjeće, samo britanski Primark na ‘lagerima’ ima oko 405 milijuna dolara odjeće iz prošlogodišnjih sezona, a konzultantska tvrtka McKinsey procjenjuje da je sveukupna vrijednost neprodane odjeće u svijetu između 140 i 160 milijardi eura.
POGLEDAJTE VIDEO:
Obišli smo trgovačke centre u Zagrebu, Osijeku, Rijeci i Splitu te se uvjerili da je stanje šaroliko. Dok jedni tvrde da su sniženjima uspjeli počistiti skladišta, drugi već izvlače nove kolekcije ali nakon dva tjedna stavljaju ih na promociju kako bih se riješili robe, jer kupaca je upola manje nego inače.
Samo neki priznaju da imaju dosta robe na skladištu, ali se svi slažu da je prodaja nekako usporena. Tako se u osječkoj Portanovi primijeti da su sniženja viša nego ranijih godina. U Zari, Shoeboxu, Bershki i New Yorkeru popusti idu od 40 do 80 posto.
U Zari, primjerice, dječji kaputić za djevojčice snižen je sa 349 na 79 kuna, u Mangu je duga proljetna haljina bila 519, a sada je 200 kuna te su u toj trgovini većinom popusti do 50 posto. Slično je i u H&M-u te još nekim dućanima.
- Veći su popusti online nego u trgovinama jer se ovdje većinom sada imamo novu kolekciju. Online prodajom čistimo skladište – rekla nam je jedna prodavačica i složila se s većinom prodavača da je u dućanima mnogo više robe nego inače, ali je kupaca manje.
U Stradivariusu popusti idu do 70 posto. Ženske majice su i po 30, a haljine i veste po 100 kuna. Slično je i u Galileu gdje se pak sve crveni natpisima 1+1 gratis. Trgovci nam kažu kako su s popustima krenuli i prije sezonskog sniženja pa su rasteretiti skladišta.
- S popustima smo išli nešto ranije pa smo se riješili većine robe od prošle sezone. Ljudi nam dolaze i kupuju na popustima - rekla nam je trgovkinja jedne popularne trgovine. I drugi tvrde da nisu primijetili da im se gomila roba.
A u riječkim trgovinama priznaju da im se prodaja prepolovila i da je imaju problema s robom na lagerima.
- Prisiljeni smo novu kolekciju već nakon dva tjedna stavljati na promocije kako bi je prodali, a ostalo nam je jako puno robe još iz prošle kolekcije. Skladišta su puna, ne toliko one iz prošle sezone jer smo je kroz sniženja prodali, a i ako ne proda jedan dućan, premjestimo robu u drugi. Ali to nije ni blizu kao što je bilo proteklih godina. Promet je pao sigurno za oko 55 posto - doznajemo iz riječkog Manga u centru Tower.
I njima se povećala online prodaja, ali onda se stvara problem velikog povrata robe. U trgovini Reserved kažu da nemaju problem s punim skladištima i starim kolekcijama iako je i njima promet pao za 50 posto.
- Kupaca je puno manje, ali za sad uspijevamo “gurati” nove ponude bez da nam se gomilaju zalihe stare - kratko nam kažu. Popularna ZARA na Korzu u Rijeci također manje prodaje, iako, kažu, uspijevaju svakih dva tjedna izlagati nove ponude.
- Prilagodili smo se te proizvodimo onoliko robe koliko nam treba te nemamo puno starih zaliha. Dva puta tjedno dobivamo novu robu i svaka dva-tri dana imamo promotivne artikle koje nudimo na popustima od 30-50 posto, pa rasprodajemo prijašnje zalihe. Navike kupaca su se promijenile, više se kupuje online i 'komfor artikli', za razliku od prije kada se kupovalo za vjenčanja, krizme, pričesti. Sigurno “pati “malo ekskluzivnija moda, ali sve ostalo, poput, svakodnevnog i radnog look-a, traperica, majica i sličnog, trenutno se najviše traži - kažu nam u Zari.
Dodaju i da nemaju problema s pasivnim stock-om te se pripremaju za ožujak koji je tradicionalno najbolji za prodaju. Na jugu u Splitu, situacija je na terenu malo teža. U centru Mall of Split novih kolekcija uglavnom ima tek u tragovima. Na policama su većinom zimski komadi, i to prilično snižena. Tako su u trgovini Reserved polovica robe iz stare kolekcije i u Mangu je tek na nekoliko polica naznačeno da je riječ o novoj kolekciji. Sve ostalo je mahom sniženo do 60 posto, dok na nekoliko polica stoji natpis “promocija”.
No i na tim policama zapravo je riječ o sniženju. Sličan natpis imaju i u H&M-u. Trgovini LC Waikiki ima tek nešto malo novije kolekcije, ostalo je na popustu do 50 posto. Kako doznajemo po trgovinama u Malla, zaista je ostalo puno odjeće od lani, a nove se kolekcije tek očekuju. Svečana odjeća jednostavno ne ide, pa su svečaniji komadi u LC Waikikiju sniženi i do 70 posto, no interesa za njih nema.
U zagrebačkim centrima slična je situacija, kupaca je manje, broje se zadnja dva tjedna sniženja te je jeftinija roba prorijeđena, a polako dolaze nove kolekcije.
Bolje idu jeftiniji brendovi
Denis Čupić, vlasnik F. O. grupe koja upravlja Westgateom i predsjednik HUP-ove-ove grupacije koja zastupa neprehrambenu trgovinu i trgovačke centre kaže kako Hrvatska zapravo nikad nije imala velika skladišta kao vani koja bi sad bila nakrcana. Dodaje da će u trgovine stići nove kolekcije jer se ona naručila prije 11 i više mjeseci, dakle prije prvog lockdowna.
- Kod nas se nije dogodilo stvaranja stockova robe kao, postoje samo određene zalihe brendova u srednjem cjenovnom rangu, ali Hrvatska nikad nije imala napunjena skladišta i veliki obrtaj roba u visokom cjenovnom ragu. S ovom pandemijom zapravo je porasla prodaja odjeće nižeg cjenovnog ranga što je i logično jer su plaće pale, a promijenile su se i potrošačke navike što je dovelo do pada potrošnje u srednjem i prema višim cjenovnim rangovima. Najviše je u trgovini nastradao segment sredine, brendovi već od ranga Zare i Massimo Duttia prema multibrand trgovinama i domaćim brendovima(sjetimo se da dočeka Nove godine nije bilo, ne radi se u uredima niti se izlazi), nema rada u uredima, ne treba nam toliko poslovne odjeće - odgovara Čupić.
Prevedeno, prije ćemo se sad odlučiti na trenirku, nego na košulju. Također, zbog rada od kuće jednostavno manje odjeće kupujemo. A kako se kod nas nisu nakrcala skladišta, tako se ni cijene odjeće nisu suludo i izvanserijski rušile.
Još malo govoreći o promjenama navika, kaže da se manje kupuje odjeća brze mode, više commodity stil. Brendovi povoljnijeg ranga kao što su Pepco, Sinsay, Terranova, H&M te Primark rast će, predviđa Čupić u sljedećem periodu, a brendovi višeg cjenovnog ranga već od ranga Zare usporit će zbog čega već sad kreću u smanjivanje kvadrata svojih trgovina (isto kao i parfumerija Douglas) diljem Europe te će oni uparivati klasičnu trgovinu s webshopovima.
No neka predviđanja s početka proglašenja svjetske pandemije i prvog lockdowna do danas obistinila su se. Jedno je govorilo da će trgovci morati postojeće kolekcije morati prodavati po dampinškim cijenama kako bi namaknuli novac za kupnju novih kolekcija.
To se dogodilo samo jednim dijelom pa u našim trgovinama ipak nismo vidjeli suludo velike popuste koje bi netko priželjkivao čak ni u vrijeme zimskog sezonskog popusta. Doduše nezavidna pozicija je ovdje domaćih franšizera, distributera ili domaćih brendova koji nemaju padobran koncerna iza sebe.
Predviđalo se i da će se prodaja jednostavno preliti u virtualne trgovine u webshopovima, da ćemo svi i dalje kupovati online te da će trgovci tako kompenzirati pad svog prometa u stvarnim trgovinama.. No to se nije dogodilo jer su ljudi radeći od doma generalno manje kupuju. Treća predviđanja išla su za time da će se u svijetu akumulirati stockovi neprodane robe, odnosno da će se velika svjetska skladišta nakrcati odjećom koju zbog lockdowna nije imao tko kupiti (jer tko treba košulju ako radi u svom dnevnom boravku).
Ovo zadnje se i dogodilo. Svjetska skladišta puna su, pa je tako britanski Primark otkrio da u skladištima ima oko 150 milijuna funti ili 205 milijuna dolara odjeće iz sezone proljeće/ljeto 2020. plus 200 milijuna funti iz kolekcije jesen/zima.
Konzultantska tvrtka McKinsey procjenjuje da globalna vrijednost neprodane odjeće u trgovinama i skladištima između 140 i 160 milijardi eura.
Čak 40 posto trgovaca stavilo bi ključ u bravu?
- U svijetu zaista raste tržišni udio stockista, a to su trgovine koje kupuju robu nekog brenda pod određenim uvjetima pa tako principal, odnosno vlasnik brenda, određuje sockistima koji će se dio kolekcije i koliko smjeti sniziti. Ako stockist ide protiv ugovorom određenih pravila, onda riskira penale. Trenutačno se u svijetu događa da stockisti kupuju robu principala (vlasnika brendova) koja nije krenula prema trgovinama i stvorio se višak. Najvidljiviji svjetski stock je TK maxx TJX Corporationa koji ima brendove redovito na popustima od 50 posto. Ranije bi na tom stocku vrlo rijetko bili najtraženiji brojevi kao što su broj 39 za žensku obuću ili 43 za mušku, u konfekciji bi to bila veličina M. Po prvi put u povijesti moderne trgovine događa se da na skladištima ima tih brojeva, odnosno da ima baš svih veličina te su matični proizvođači i trgovci u problemima kako će plasirati tu robu. Zato se pojavljuje i sve više stockista koji je uzimaju odjeću. Jedan takav vrlo jak stockist je i BestSecret koji ima nama najbliži stock u Beču - pojašnjava Čupić.
Otkriva da se polako javljaju trgovački lanci koji će na tržištu funkcionirati kao stockisti, otkupljivati stockove aktualnih modela po svijetu i u svojim trgovinama to prodavati. Tako i nama prvi put dolazi jedan vrlo jak stockist i njegov dolazak u Westgate očekuje se najranije u svibnju i najkasnije u listopadu koji bi nam trebao isporučiti poznate modne brendove po povoljnijim cijenama sve ovisno o mogućnosti dinamike uređenja njihove trgovine koja će biti preko 2.000 kvadrata radi protuepidemijskih mjera.
Kod nas se također ne očekuje dampinško snižavanje cijena i zbog još jedne stvari. Hrvatska nije imala potpuni lockdown kao Njemačka i Austrija koja je prije Božića samo na par dana otvorila trgovine, pokupovali su se darovi.
- Sada su ponovno otvorili dućane i na prvi dan stvarali su se redovi pred trgovinama, ali ne da bi ljudi nešto kupili, nego da bi vratili neželjene darove. Sada se u trgovine vraća zimska roba i uzima proljetna. Prvi dan otvaranja trgovina 70 posto kupaca vraćalo je stvari - kaže Čupić. Dodaje i to da bi u Hrvatskoj 40 posto trgovaca stavilo ključ u bravu da smo imali drugi totalni lockdown ove zime. Baš ovih dana kolege diljem EU mi čestitaju i zavide da živimo u Hrvatskoj koja ima vrlo razumne i proporcionalne mjere koje su očuvale gospodarstvo dok po prvi puta oni se boje za dolazeće mjesece kako u Austriji tako i u Njemačkoj.
No zanimljiv je još jedan veliki trend koji bi mogao čak oživjeti europsku tekstilnu industriju. Naime, zbog prepunih stokova i skladišta, jednostavno se ne naručuju nove kolekcije i tekstilne industrije Dalekog istoka padaju na koljena, među njima i Bangladeša gdje je anketa među tamošnjim proizvođačima i izvoznicima pokazala da je trećina od 50 tvornica dobila manje narudžbi za ovu sezonu. Izostale su narudžbe za ožujak.
Čupić smatra da će tekstilna industrija usporediti sigurno na naredne dvije, a možda i tri i pol godine.
Profitirat će rumunjska i bugarska industrija
- Neće biti akceleracije niti velikih inovacija jer bijela košulja je uvijek bijela košulja, krojevi traperica nisu se drastično mijenjali 10 godina, klasične tenisice uvijek su klasične. A stokovci su trenutačno puni takvih stvari. Proizvodnja će se definitivno usporiti i će europskoj modnoj industriji donijeti čak i dobro. Loše stvari odrazit će se na Aziju, izuzev možda Kine koja će unutar sebe premostiti ovaj problem pa će svoju robu plasirati preko vlastitih online kanala kao što je Alibaba. No smanjit će se narudžbe prema jakoj tekstilnoj industriji u zemljama Pacifika, potom u Bangladešu, jednim dijelom Alžiru i Maroku. Očekuje se da će se jako puno proizvodnje preseliti iz tih zemalja prema Europi, profitirat će rumunjska i bugarska industrija, čak njemačka. A jednim dijelom, iako sramežljivije, osjetit će to i Hrvatska – govori nam Čupić.
Da, pandemija je donijela i to da potrošači sada biraju održiviju modu, ne samo fast modu koja se baci nakon sezone nošenja.