U Regeneraciji svake godine obrade 6000 tona odbačenog tekstila i od njega rade podloge koje koriste u građevini. Svako od nas u prosjeku odbaci oko 12 kilograma starog tekstila i obuće svake godine
REGENERACIJA IZ ZABOKA
Od stare odjeće svake godine naprave toliko filca da bi njime mogli opasati cijelu Zemlju
Stručnjaci za otpad imaju jednostavnu računicu - što je društvo bogatije, to više kupuje i troši, pa tako više otpada stvara. Dakle, više otpada - bogatiji smo.
Hrvatska je negdje u europskoj sredini po toj matematici i sve smo bolji u izdvajanju otpada, pa polako raste i svijest da stara majica ili hlače mogu biti sirovina za novu proizvodnju.
POGLEDAJTE VIDEO: Moda za ljubimce
Pokretanje videa...
01:03
A prema podacima Ministarstva zaštite okoliša, svatko od nas na godinu stvori oko 12 kilograma otpadnog tekstila.
Dio toga završi u Regeneraciji u Zaboku, tvornici koja reciklira stari tekstil i radi filc koji se koristi kao prekrivka za zaštitu podova u građevini. Kod njih se svake godine reciklira oko 6000 tona tekstila i proizvede 35 milijuna kvadrata filca.2
- Svake bismo godine mogli prekriti ekvator s našim filcom širine jednog metra, toliko ga proizvedemo - otkriva nam Goran Mikac, direktor marketinga Regeneracije. A onda taj filc završi najviše u Njemačkoj, dio u Nizozemskoj i Austriji, a manji dio u Hrvatskoj.
Tvornica postoji još od 1954. i prva ideja bila joj je identična kao danas - skupljati i razvrstavati otpadnu tkaninu te je reciklirati. Nije slučajno da je Regeneracija sagrađena u Zaboku.
Zagorski i međimurski bazen imao je jaku tekstilnu industriju koja je stvarala mnogo tekstilnog otpada. Ima ga i danas te Regeneraciji tekstil stiže iz gradskih komunalaca. Polako, ali sigurno, prikupljanje stare odjeće raste, tj. svijest ljudi o otpadnom tekstilu.
Tako je Regeneracija 2012. primila samo 800 tona tekstila iz Hrvatske, a sad je to poraslo na 3000 tona (ostatak je tekstil iz uvoza).
- A tekstil je problematičan otpad. Majica od umjetnih polietilenskih vlakana doslovno trune i 50 godina na odlagalištu prije nego što se razgradi - kaže Mikac. No ne mogu sve reciklirati - ne ide krzno, a radnicima “padne mrak na oči” kad im promakne pernata jakna. A kad ona uđe u stroj za razvlaknjivanje...
Pernate jakne i krzno nisu za reciklažu
- Ajoj! Sve je bijelo kao da snijeg pada. Neće to uništiti stroj, ali ima puno čišćenja - smije se naš sugovornik. No prije nego što počne reciklaža, svaki komad odjeće prijeđe preko ruke radnika. Provjeravaju se džepovi, a tu ima svega...
- Lani smo pronašli u odjeći pištolj, bilo je i municije. Predali smo sve policiji, ne znam jesu li našli vlasnika. Po džepovima nađemo ključeve, alate... Nisam siguran bacaju li ljudi namjerno ili slučajno. To može biti opasno i za naše radnike, a može izazvati i štetu na strojevima - govori Mikac. A koji tekstil baš vole?
- Miješani! Pamuk ima prekratka vlakna pa nije tolik dobar, zato volimo da je to mješavina sintetike i prirodnih materijala. Tekstil usitnjujemo i razvlaknjujemo - kaže Mikac. Zapravo, čitav proces recikliranja do proizvodnje novog materijala gotov je u tri dana, kad filc može biti na polici trgovine.
Iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja kažu kako se procjenjuje da smo 2019. u Hrvatskoj proizveli 60.190 tona otpadnog tekstila i odjeće. Odvojeno smo prikupili svega 12.061 tona. Također, procjenjuje se da svatko od nas na godinu proizvede 12 kilograma otpadnog tekstila, a svega 8 posto odvojeno prikupimo pa se to može reciklirati. A gledano po godinama, od 2013. do 2015. povećali smo potrošnju tekstila za 10 posto, odnosno toliko više odjeće kupujemo. To je oko 30 kilograma po stanovniku. - Pri tome najveći udio čine tekstilni i odjevni proizvodi (89%), a slijede obuća (6%) te proizvodi od kože i krzna (5%) - odgovorili su. Dodaju i da ne postoje podaci koliko nastaje rabljene odjeće, ali različite humanitarne ili socijalne organizacije mogu biti značajni sakupljači rabljenih proizvoda koji se potom nekome proslijede i dalje koriste. A kad govorimo o reciklaži, u 2019. godini obrađeno je 8027 t otpadnog tekstila i otpadne obuće. I u oporabi smo sve bolji jer se oporaba (reciklaža) u odnosu na 2018. godinu povećala za čak 29 posto. Inače, finalnom oporabom tekstila i obuće bavi se 16 tvrtki.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
