Izložba obuhvaća radove Vatroslava Kuliša, Tomislava Buntaka, Zlatka Kesera, Igora Rončevića, Antuna Borisa Švaljeka i Kuzme Kovačića, a u Đakovu je postavljena nakon što je u rujnu otvorena u Kabinetu grafike HAZU-a.
POGLEDAJTE VIDEO:
Organizatori gostovanja u Đakovu su Strossmayerov Spomen-muzej, Matica hrvatska i Društvo hrvatskih književnika – ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski.
- Kroz šestoricu autora objedinjenih ovom izložbom nastojao sam da svevremeni Dante bude čitan u suvremenom likovnom jeziku. Njegova Božanska komedija veliki je alegorijski spjev velike vizualne snage; sva tri njezina dijela – i Pakao i Čistilište i Raj su prostor, a to je likovni prostor - rekao je autor izložbe Bešlić, likovni i književni kritičar i esejist.
Za Danteovo djelo rekao je kako je stoljećima aktualna tema teoretičarima književnosti, otvorena filozofijskim i teološkim opservacijama, poticajna brojnim naraštajima pjesnika na svim jezicima u različitim kulturama i stvaralački privlačna likovnim umjetnicima u svakom vremenu.
Prilikom otvaranja ove izložbe u Zagrebu i sam talijanski veleposlanik čudio se brojnošću autora i njihovih radova na temu Dantea i njegove Božanske komedije, rekavši da to ni Talijani neće učiniti. Sedam stotina godina od Danteove smrti europski je događaj prvoga reda, no ovo je i vrijeme 500 godina Marulićeve Judite u što se Matica hrvatska također uključila.
Rijetki znaju da je upravo Marko Marulić preveo uvodno poglavlje Danteove Božanske komedije na latinski jezik, rekao je Stipe Botica, predsjednik Matice hrvatske. Upravitelj HAZU-ovog Zavoda za znanstveni i umjetnički rad u Đakovu Pero Aračić dodao je da ova izložba pokazuje kako hrvatski umjetnici razmišljaju o Danteu.
Otvarajući izložbu, đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić rekao je kako je Dante bio izniman pisac i umjetnik te čovjek Crkve. Umjetničko stvaralaštvo koristio je za svjedočenje svojih kršćanskih uvjerenja. Bio je etički korektiv svoga vremena, rekao je Hranić o Danteu.