Otvarajući izložbu, ravnatelj Leksikografskoga zavoda Filip Hameršak istaknuo je kako su djelo Leksikografskoga zavoda i uopće hrvatske enciklopedike stotine opsežnih knjiga, desetci svezaka časopisa i drugih manjih publikacija, mnoštvo zasebno tiskanih zemljovida, kataloga, plakata i letaka, a u novije doba i nemalo digitaliziranih izdanja.
POGLEDAJTE VIDEO:
Popis zavodskih edicija tiskan 2015. zauzima čak 70 stranica, podsjetio je Hameršak i dodao kako iza svakog izdanja stoje desetci, a katkad i stotine ljudi.
Istaknuo je kako je izložba zamišljena kao petodijelna - posteri od A do P s pripadnim ilustracijama sažeta su šetnja kroz povijest svjetske i hrvatske leksikografije, dva postera obrađuju gotovo vječnu temu kako nastaje enciklopedija, treća cjelina je likovno oblikovanje, hrptovi na polustupovima ističu dva trajna temeljna izdanja Leksikografskoga zavoda, a u petoj cjelini su ljudska lica iza enciklopedije.
Kao trajnu značajku domaće enciklopedistike istaknuo je nastojanje oko primjerenog odnosa između hrvatskih tema i širega pa i globalnoga konteksta.
Glavni ravnatelj Leksikografskoga zavoda Bruno Kragić rekao je kako enciklopedizam shvaća ponajprije kao usmjerenost duha, kao stanoviti životni i duhovni nazor, kao doživljavanje života kojemu prikupljanje, sređivanje i prikazivanje znanja daju pečat.
To je, smatra, izraz stanovite strasti, a ne izvršavanja radnih zadaća. Tako shvaćen enciklopedizam odlikuje pojedince koji se tom strašću rese, a odlikuje i čitave kulture i epohe kulturne povijesti, rekao je Kragić i dodao kako je hrvatska kultura tako shvaćeni enciklopedizam znala višestruko prikazati, što se može vidjeti i na izložbi.
Izložba je nekonvencionalan presjek kroz obilje gradiva s naglaskom na hrvatsku baštinu i suvremena postignuća, kao prigodan osvrt na sve što je učinjeno u bližoj ili daljoj prošlosti te kao poticaj za budućnost i za one koji enciklopedije stvaraju i za one koji ih čitaju.