Sofisticirane tehnike kojima mravi grade svoje nastambe desetljećima su oduševljavale znanstvenike. Ogromne podzemne kolonije u kojima živi oko sedam milijuna mrava vrste Atta vollenweideriovih insekata imaju svoju ventilaciju, točnije posebno izgrađena okna za protok zraka, pokazalo je najnovije istraživanje.
Istraživači vjeruju kako taj prirodni klima-uređaj pomaže mravima da prehrane svoje mlade jer pogoduje osjetljivom gljivičnom tlu. Godinama znanstvenici nisu znali točno objasniti kako mravi uspjevaju održati svoja gnijezda na pravoj temperaturi koja omogućava gljivama da rastu. Sada su dokazali kako mravi grade posebno konstruirane kupole koje “ventiliraju” gnijezda za optimalni rast.
Mravi pažljivo stvaraju kupole s jako poroznim zidovima koji omogućavaju zraku strujanje, tvrdi istraživanje objavljeno u Journal of Insect Behaviour.
- Kada su mravi završili kupolu, analizirali smo sastav materijala mikroskopom. Mravi grade nastambu gomilanjem zrnaca pijeska i malih kuglica gline koje oblikuju svojim čeljustima - objasnila je dr. Marcela Cosarinksy iz argentinskog Muzeja za prirodne znanosti.
Pojedu sve ispred sebe
Afrička vrsta Dorylus helvolus tijekom nestašica hrane stupa u kolonama od 50,000,000 mrava koji uništavaju sve pred sobom, katkad čak i ljude.
Je li to ptica? Ne, mrav je!
Cephalotes živi u visokim krošnjama kišnih šuma. Padnu li na tlo, gube dodir s kolonijom pa su naučili lebdjeti zrakom tako da se mogu vratiti u krošnju.
Tko radi ima veliku glavu
Kod vrste mrava Solenopsis geminata izgled otkriva društveni položaj. Radnici zaduženi za mljevenje zrna imaju goleme glave koje im to olakšavaju.
Sami šivaju gnijezda
Afrički mrav Oecophylla longinoda poznat je i kao mrav-krojač jer svilom koju stvaraju larve povezuje žive listove stabala da dobije velika gnijezda.