Imela, poznata biljka bez koje Božić teško da prolazi, još u povijesti imala je vrlo važno mjesto u narodnim običajima za zaštitu od zlih duhova. Bila je sveta biljka keltskih druida te su je koristili u magijskim obredima kako bi napravili napitke za snagu, hrabrost, nepobjedivost i za liječenje svih bolesti. Kada bi se imela nosila kao talisman, predstavljala bi simbol ljubavi i vjenčanja. Danas se Imela kao simbol Božića sve češće koristi.
POGLEDAJTE VIDEO:
Rezanjem imele i unošenje pred kuću i u kuću obilježava se početak zime. Taj običaj je nastao u Engleskoj, a danas je raširen u mnogim europskim zemljama i Americi. Imela simbolizira rajsku biljku (raste na stablima, nema korijenje) te se vjeruje da donosi blagostanje u dom koji je njome ukrašen, a najpoznatiji običaj koji postoji dugi niz godina je ljubljenje ispod grančice što donosi sreću.
Poznato je da Imela u dom unosi toplu atmosferu, dašak svježine i živosti što nam pomalo nedostaje u zimskim mjesecima. Zelene grančice imele s bijelim bobicama također služe kao ukras u mnogim izlozima trgovina.
Imelu su štovali mnogi stari narodi, a osobito keltski svećenici druidi i Vikinzi. Predstavljala je simbol mira, pomirenja i sreće. Druidi su vjerovali da je imela sveta biljka koja štiti od zlih sila te liječi neplodnost. Oni bi je u to vrijeme skidali s drveća zlatnim srpom i nosili oko vrata.
U prošlosti je postojao i običaj kada bi se neprijatelji susreli pod imelom drugi dan su morali objaviti primirje. Upravo zato se imela danas stavlja iznad kućnog praga kao nezaobilazni simbol dobrog raspoloženja i blagdanskog duha.
Priče o čudesnoj Imeli susrećemo u mitovima i različitim vjerovanjima gotovo svih europskih naroda na čijem je području rasla, a najčudesnija svojstva pripisivana su imeli s hrasta.
Vjerojatno najpoznatija legenda je ona o Friggi, božici ljubavi, i njezinom sinu Balduru. Naime, prema starim skandinavskim vjerovanjima, Baldur je bio omiljen među bogovima, ali proreknuto mu je da će uskoro umrijeti. Frigga je, kao brižna majka, natjerala sve živo i neživo da prisegne kako neće nauditi njezinom sinu. Zao bog Loki odlučio se poigrati s tim i otkriti kako može nauditi Balduru. Ispitivao je Friggu i saznao da ipak jedna biljka nije prisegnula, a to je bila imela. Napravio je strelicu od imele i njome dao ubiti Baldura. Friggine suze koje su pale na imelu pretvorile su se u bobice i Baldur je oživio. Ona je, puna oduševljenja, blagoslovila imelu i obećala poljubac svakome tko se nađe ispod nje.
S druge strane, u Americi se mladenci tradicionalno ljube onoliko puta koliko na imeli ima bobica. Imela se nekima toliko sviđa da su je uvrstili među nacionalne simbole.
Osim toga, mnogi vjeruju da je imela biljka sreće ili ispunjenja želja, pogotovo kad je u pitanju udaja. Običaj je da se svežnjevi imele stavljaju u sredinu doma, najčešće na luster, kako bi svojom moći privukle željenog mladoženju. Neki vjeruju da je imela biljka zaštitnica zdravlja. U kući se imela drži do blagdana Svijećnice i tada se spali.
Što je zapravo imela?
Imela je zimzeleni grm koji živi obično na vrhu grana bjelogoričnih stabala - na topoli, hrastu, lipi, brezi, jasenu, vrbi, jabuci, kruški ili oskoruši. Ona je poluparazit jer si hranu proizvodi sama pomoću fotosinteze, a od domaćina uzima vodu i u njoj otopljene mineralne tvari pa njen kemijski sastav ovisi o vrsti drveta na kojem živi.
Grm imele okruglastog je oblika, a listovi su žutozelene do tamnozelene boje, kožasti, bez peteljke. Cvate u proljeće od ožujka do travnja. Plod je okrugla bijela boba, puna ljepljivog soka koja je u većim količinama otrovna. Bobe su ljepljive da bi se lako pričvrstile za koru stabla i proklijale. Dozrijeva u zimi.
S Imelom budite na oprezu
Viskotoksini i lektini su otrovne tvari, a sadrži ih cijela biljka Imele, a najviše ih ima u plodovima. Oni mogu uzrokovati napadaje ili smrt prilikom gutanja, a posebno su otrovne za djecu i kućne ljubimce. Tako da u ovo božićno vrijeme treba biti oprezan s ukrasima od imele.
Najljekovitije su imele s hrastova i topola, ali i s jela i raznih voćki. Imela se u narodnoj medicini koristi protiv kroničnih grčeva, protiv epilepsije, za opuštanje živčanog sustava, zaustavlja krvarenje, poboljšava cirkulaciju, ublažava glavobolju te djeluje kao stimulator metabolizma čime se jača prirodna otpornost tijela prema bolestima. Pomaže i kod visokog i niskog krvnog tlaka.