Nedavno je osvanula vijest koja je u neku ruku bombastično najavila da su istraživači sa Sveučilišta u Cambridgeu razvili prvo cjepivo na svijetu koje je dizajnirala umjetna inteligencija (AI) i uspješno ga testirali na ljudima. Cjepivo je, navodi se, stvoreno za zaštitu od virusa iz obitelji takozvanih sarbekovirusa, što uključuje i SARS te SARS-CoV-2, uzročnika Covida. Svi se sad pitaju hoće li ispuniti očekivanja.
POGLEDAJTE VIDEO - U Rugvici će proizvoditi cjepiva i protuotrove:
Kako su pojasnili istraživači, ono što ovo cjepivo čini drukčijim od tradicionalnih je to što je napravljeno uz korištenje prediktivnog dizajna, umjesto da razvija imunološki odgovor na trenutne sojeve. Drugim riječima, u njegovu razvoju koristili su pristup uporabe umjetne inteligencije i bioinformatike za predviđanje načina na koji će virus ili bakterija mutirati. Znanstvenici su uporabili AI za analizu više koronavirusa kako bi stvorili “super antigen”. S ovim “super antigenom”, navodi se, uspjeli su ciljati na zajedničke značajke virusa te na određeni način pripremiti cjepivo za budućnost protiv sadašnjih i budućih mutacija koronavirusa. Dodatno, cjepivo nije predviđeno da bi ga davali kao injekciju nego će koristiti specijalizirani mlazni injektor, sustav PharmaJet Tropis (specijalna opruga ubrzava tanki mlaz tekućine i uštrcava ga pod kožu).
O svemu smo za mišljenje upitali cijenjenog hrvatskog liječnika i znanstvenika prof. dr. Luku Čičin-Šaina, koji radi u Helmholtz centru za istraživanje infekcija u njemačkom Braunschweigu. On smatra kako je pomalo pretjerano tvrditi da je riječ o “prvom cjepivu koje je stvorila umjetna inteligencija”.
- Vjerojatno je to prvi put da je posve umjetni antigen za cijelu porodicu koronavirusa složen računalom i isproban na ljudima kao DNK cjepivo bez igle. Iskorak je stvaran, ali ograničen. Studija je, naime, mala, samo 39 ispitanika, bez usporedne skupine, a provedena je prije nekoliko godina i tek sad objavljena - tumači prof. dr. Čičin-Šain.
Cjepivo pEVAC-PS sa Sveučilišta u Cambridgeu zanimljiv je rad, dodaje, ali nije prvo cjepivo koje je stvorio AI. Računalni dizajn antigena nije novost, koristi se gotovo 20 godina, a cjepiva protiv HIV-a i gripe stvorena uz pomoć umjetne inteligencije već su testirana na ljudima, ističe stručnjak. Računalno modeliranje proteina danas je ozbiljna i priznata disciplina, a Nobelova nagrada za kemiju 2024. otišla je izumiteljima AlphaFolda, sustava za 3D modeliranje i predviđanje strukture proteina iz njihova genetskoga koda. Ujedno, dodaje prof. dr. Čičin-Šain, ovo nije čak ni prvo pan-sarbekovirusno cjepivo koje je testirano na ljudima. Pa s obzirom na sve, prosječan čovjek s pravom se pita jesu li cjepiva dizajnirana uz pomoć AI-ja bolja i mogu li zamijeniti stručnjake.
- Sigurno nam AI pomaže da definiramo kandidate za testiranje, ali njihov učinak moramo i dalje mjeriti u pokusima na životinjama i u kliničkim studijama. Umjetna inteligencija pomaže u osmišljavanju strukture, no koristimo je kao oruđe u rukama stručnjaka, koji i dalje donose konačnu odluku i procjenu učinkovitosti. Motokultivatori su zamijenili lopate, ali ne i ljude koji su kopali, samo su im omogućili da obrade veće površine u manje vremena. Isto tako nam AI tehnologija širi sposobnosti u razvoju lijekova i cjepiva, ali ne može zamijeniti farmakologe i imunologe - zaključuje prof. dr. Čičin-Šain.