Zanima vas ova tema? Pročitajte onda i ovaj članak: WHO: Ne brinite, kućni ljubimci se ne mogu zaraziti koronom!
Znanstvenici kažu da urbanizacija dotadašnjih divljina pridonosi pojavi zoonotskih bolesti, onih koje sa životinja prelaze na ljude.
To uključuje novi korona virus, koji je najvjerojatnije 'skočio' sa šišmiša i ljuskavaca na ljude u kineskoj pokrajini Hubei koja se rapidno urbanizira.
Lapola (38), koji proučava kako ljudska aktivnost preoblikuje ekosustave tropskih šuma, tvrdi da se isti procesi zbivaju u Amazoniji.
Amazonija - golemi rezervoar virusa
- Amazonija je golemi rezervoar virusa. Bolje da ne iskušavamo sreću - rekao je u razgovoru za AFP
Najveća svjetska prašuma nestaje uznemirujućom brzinom.
Prošle godine, prve u predsjedničkom mandatu desničara i klimatskog skeptika Jaira Bolsonara, koji želi otvoriti nekad zaštićena domorodačka područja za rudarenje i poljoprivredu, deforestacija Amazonije znatno je porasla.
Trend se nastavlja i ove. Od siječnja do travnja, 'izbrisano' je 1200 četvornih kilometara šume, što je novi rekord za četveromjesečno razdoblje. Podaci su to brazilskog Nacionalnog instituta za istraživanje svemira (INPE).
Iskrčena površina ukupno je premašila 11.000 četvornih kilometara, što je područje otprilike veličine Dalmacije.
To su loše vijesti, ne samo za planet nego i za ljudsko zdravlje, kaže Lapola koji je doktorirao na institutu Maxa Plancka, a sada radi na brazilskom sveučilištu Campinas.
- Kad stvorite ekološku neravnotežu, tada virus može skočiti sa životinja na ljude - rekao je.
HIV, ebola, denga
Slično se već dogodilo pri pojavama HIV-a, ebole i denga groznice.
- Ti virusi su se pojavili i raširili zbog ekoloških neravnoteža - kaže Lapola.
Dosad je većina takvih epidemija bila koncentrirana u južnoj Aziji i Africi.
Golema bioraznolikost Amazonije mogla bi regiju pretvoriti "u najveći svjetski bazen koronavirusa", rekao je Lapola misleći na koronaviruse općenito, a ne samo na uzročnika postojeće pandemije.
- To je još jedan razlog da se Amazonija ne koristi iracionalno. Moramo prepraviti odnos između našeg društva i prašume. "Inače će svijetu slijediti još pandemija s nepredvidivim ishodima. Bolje nam je da igramo na sigurno - naglasio je.
Zanima vas ova tema? Pročitajte onda i ovaj članak: Vjeverica kao kućni ljubimac: TinTin ne napušta vlasnika
POGLEDAJTE VIDEO Tarik Filipović: #ZAJEDNO24SATA